Kako deluje injekcija, kod kojih tumora se primenjuje i da li ih zaista uklanja ili samo smanjuje? O tome je u emisiji "Uranak" na televiziji K1 govorio prof. dr Vladimir Kovčin, onkolog.
"Era citostatika polako prolazi i ovo je dokaz da ćemo karcinome lečiti na drugačiji način, a da će citostatska terapija postati istorija", rekao je dr Kovčin.
Govoreći o budućnosti lečenja malignih bolesti, profesor Kovčin je istakao da savremena medicina sve više teži ka preciznim i ciljanim terapijama. Ipak, naglasio je da je prevencija i dalje jedan od najvažnijih segmenata borbe protiv karcinoma.
"Da bismo sproveli pravu prevenciju, moramo da znamo šta je uzrok karcinoma. Za neke stvari se to već zna i tu se prevencija sprovodi, prvenstveno vakcinama protiv određenih virusa. Međutim, ne poštujemo ni najjednostavnije mere, poput zabrane pušenja, a upravo je to jedna od preventivnih aktivnosti koje možemo da sprovodimo", objasnio je onkolog.
Prema njegovim rečima, nastanak malignih bolesti najčešće je posledica delovanja više različitih faktora.
"Ima mnogo faktora koji mogu da budu uzročnici karcinoma", istakao je dr Kovčin.
Kada je reč o najnovijim dostignućima u onkologiji, Kovčin je podsetio da su savremene terapije rezultat višegodišnjih istraživanja i napretka u oblasti genetike i molekularne medicine.
"Istraživanja se sprovode već niz godina, a sada su stigli prvi rezultati za novi lek, amivantamab, koji je namenjen jednoj vrsti karcinoma pluća. Otkako smo pročitali ljudski genom i postali sposobni da analiziramo genski profil tumora, kao i da odredimo različite biomarkere na malignim ćelijama, otvorio nam se put ka razvoju novih lekova koji mogu biti personalizovani za konkretan karcinom kod konkretnog pacijenta.
Možemo da imamo dva pacijenta sa karcinomom pluća, pri čemu jedan može da se leči biološkom i imunološkom terapijom, dok drugi ne može. Ovde je reč o leku iz grupe monoklonskih antitela, koji ima dva cilja na malignim ćelijama, a oni su određeni mutacijama koje taj tumor poseduje", objasnio je Kovčin.
Kada je način delovanja ovih terapija u pitanju, profesor je istakao da se njihov uspeh zasniva na sposobnosti da precizno prepoznaju i napadnu maligne ćelije, bez oštećivanja zdravog tkiva.
"Svaka mutacija pokreće određene procese sinteze proteina ili drugih molekula koji se ispoljavaju na površini maligne ćelije. Upravo to razlikuje malignu ćeliju od zdrave. Sintezom monoklonskih antitela koja ciljano prepoznaju i napadaju te proteine, uspevamo da uništimo maligne ćelije. To je revolucionarno otkriće koje se u pojedinim slučajevima već koristi kao rutinska terapija kod karcinoma pluća, određenih vrsta karcinoma dojke, melanoma i karcinoma bubrega", rekao je doktor i dodao:
"Ova terapija se delimično primenjuje i u našoj zemlji. Pojedini targetirani lekovi, kao i imunološke i biološke terapije, nalaze se na listi Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Za neke terapije moramo da sačekamo da budu uvrštene na listu, a pojedini lekovi još nisu ni registrovani u Srbiji, iako se u Americi koriste već pet godina. Nadam se i verujem da ćemo preko naše Agencije za lekove i medicinska sredstva doći do registracije tih lekova i da će oni uskoro biti dostupni našim pacijentima", zaključio je prof. dr Vladimir Kovčin.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)