- Nova, peta univerzalna definicija infarkta miokarda ukida numerisanu podelu i uvodi tri kategorije prema uzroku oštećenja srca.
- Posebno se izdvajaju primarni, sekundarni i infarkt povezan sa medicinskom procedurom, uz jasnije prepoznavanje slučajeva koji nisu posledica klasičnog ugrušaka.
- Promena bi mogla da pomogne preciznijoj dijagnostici, naročito kod žena, jer se troponin tumači uz polno prilagođene granične vrednosti.
Srčani udar nije uvek posledica začepljenja koronarne arterije krvnim ugruškom. Nova, peta univerzalna definicija infarkta miokarda uređuje način dijagnostikovanja i klasifikovanja ovih slučajeva. Stručnjaci napuštaju dosadašnju podelu i usredsređuju se prvenstveno na uzrok infarkta. Promena bi mogla da bude naročito značajna za pacijente kod kojih se javljaju manje tipični oblici srčanog udara, među kojima su često žene.
Nova definicija srčanog udara
Nova definicija predstavljena je na kongresu Evropskog kardiološkog društva (ESC) 2026. godine. Dokument su zajednički pripremile četiri vodeće kardiološke organizacije: Evropsko kardiološko društvo, Američki koledž za kardiologiju, Američko udruženje za srce i Svetska federacija za srce. Reč je o petoj univerzalnoj definiciji infarkta miokarda.
Ovo je važna promena, ali treba naglasiti da se samo značenje srčanog udara ne menja. I dalje je reč o oštećenju i odumiranju dela srčanog mišića usled nedovoljnog dotoka krvi.
Ukidaju se tipovi infarkta, uvode se 3 kategorije
Lekari su do sada koristili prvenstveno numerisanu podelu infarkta. Taj sistem omogućavao je razlikovanje, između ostalog, srčanog udara povezanog sa akutnim problemom u koronarnoj arteriji, infarkta izazvanog neravnotežom između potreba srca za kiseonikom i njegovog snabdevanja, kao i infarkta povezanog sa medicinskim zahvatom.
Problem je bio u tome što u kliničkoj praksi nije uvek bilo lako pacijenta nedvosmisleno svrstati u određenu kategoriju. Nova definicija trebalo bi da pojednostavi ovaj sistem i bolje prikaže mehanizam koji je doveo do oštećenja srčanog mišića.
Umesto dosadašnjih brojeva, uvedene su tri glavne kategorije:
- primarni infarkt,
- sekundarni infarkt i
- infarkt povezan sa medicinskom procedurom.
Primarni infarkt - uzrok nije samo krvni ugrušak
Prva kategorija obuhvata takozvani primarni infarkt, koji nastaje usled akutnog problema u koronarnoj arteriji. Najčešći mehanizam i dalje su ateroskleroza i stvaranje krvnog ugruška na mestu oštećenja aterosklerotskog plaka. Međutim, to nije jedini mogući uzrok.
Do srčanog udara mogu da dovedu i druga stanja, među kojima su spontana disekcija koronarne arterije, grč koronarne arterije i embolija krvnog suda. Nova definicija ove mehanizme jasnije prepoznaje kao moguće uzroke infarkta.
To je važno zato što uobičajena slika srčanog udara, odnosno arterije začepljene krvnim ugruškom, ne obuhvata sve slučajeve. Pacijent može da ima simptome infarkta i oštećenje srčanog mišića čak i kada je mehanizam nastanka potpuno drugačiji.
Sekundarni infarkt - problem nastaje izvan arterije
Druga kategorija je sekundarni infarkt. U ovom slučaju uzrok predstavlja neravnoteža između potreba srčanog mišića za kiseonikom i količine kiseonika koja do njega stiže, izazvana nekim drugim stanjem ili bolešću. Do toga može da dođe, na primer, usled veoma ubrzanog srčanog ritma, ozbiljnih poremećaja krvnog pritiska ili drugih stanja zbog kojih je srcu potrebno više kiseonika nego što može da dobije.
Ova razlika je važna jer svaki srčani udar ne znači da je došlo do klasičnog pucanja aterosklerotskog plaka i stvaranja krvnog ugruška. Kod pojedinih pacijenata oštećenje srca posledica je drugog akutnog problema koji je poremetio ravnotežu između dopremanja kiseonika i potreba srca za njim.
Infarkti povezani sa medicinskim zahvatima
Treća kategorija obuhvata infarkte povezane sa medicinskim procedurama, naročito kardiološkim intervencijama i operacijama srca.
Nova definicija jasnije uređuje i slučajeve koji se javljaju u vezi sa medicinskom intervencijom. Infarkt povezan sa procedurom dijagnostikuje se kada nastane u određenom vremenskom periodu u odnosu na zahvat. Kod intervencije na koronarnim arterijama ili operacije srca posebno je značajan period do 30 dana nakon procedure.
Događaji koji se pojave kasnije mogu da budu klasifikovani kao novi, nezavisni problemi sa koronarnim arterijama, a ne kao komplikacije samog zahvata.
Da li pacijent može da dobije drugačiju dijagnozu?
Da, promena klasifikacije u pojedinim slučajevima može da utiče na način na koji će dijagnoza biti opisana. To, ipak, ne znači da će lekari svako povećanje nivoa troponina početi da smatraju srčanim udarom.
Troponin je važan pokazatelj oštećenja srčanog mišića, ali njegova povišena vrednost sama po sebi nije dovoljna za postavljanje dijagnoze infarkta. Lekar mora da je sagleda zajedno sa simptomima pacijenta, EKG nalazom, rezultatima snimanja i drugim dokazima nedovoljnog dotoka krvi u srčani mišić.
Nova definicija trebalo bi da pomogne u preciznijem razlikovanju infarkta od drugih stanja u kojima dolazi do oštećenja srčanog mišića i porasta nivoa troponina. Ključno je i dalje utvrđivanje ishemije, odnosno nedovoljne prokrvljenosti srčanog mišića.
Uvedene promene pacijentima bi mogle da pruže preciznije objašnjenje onoga što se zaista dogodilo u njihovom srcu.
Promena posebno važna za žene
Nova definicija mogla bi da bude posebno značajna za žene. U dokumentu se ističe da je prilikom tumačenja rezultata potrebno koristiti granične vrednosti troponina prilagođene polu pacijenta. Vrednosti su kod žena niže nego kod muškaraca, pa korišćenje jedinstvenog praga može da doprinese tome da oštećenje srčanog mišića ili infarkt kod žena ostanu neprepoznati.
Nova klasifikacija jasnije obuhvata i različite uzroke primarnog infarkta, među kojima je spontana disekcija koronarne arterije (SCAD). Do nje dolazi kada se razdvoje slojevi zida krvnog suda, što može da smanji ili potpuno zaustavi dotok krvi do srčanog mišića. Ovo stanje nesrazmerno češće pogađa žene, zbog čega bi njegovo jasnije prepoznavanje moglo da doprinese preciznijoj dijagnostici i izboru odgovarajućeg lečenja.
Novi pristup stavlja veći naglasak na pronalaženje uzroka infarkta, umesto samo na svrstavanje pacijenta u jednu od numerisanih kategorija. To bi trebalo da olakša kako postavljanje dijagnoze, tako i izbor daljeg načina lečenja.
Srčani udar nije uvek komplikacija ateroskleroze
Jedan od važnih elemenata nove definicije jeste posvećivanje veće pažnje različitim mehanizmima koji mogu da dovedu do infarkta. Pacijent može da doživi pravi srčani udar iako nema klasično aterosklerotsko začepljenje arterije.
Jedan od primera je spontana disekcija koronarne arterije (SCAD). Tada dolazi do razdvajanja slojeva zida krvnog suda, što može da ograniči protok krvi do srčanog mišića. Drugi mogući mehanizam je grč koronarne arterije, koji privremeno smanjuje dotok krvi.
Značajna je i embolija koronarne arterije, odnosno stanje u kojem materijal iz drugog dela organizma dospeva do srčane arterije i dovodi do njenog začepljenja. Nova definicija jasnije obuhvata ove mehanizme u okviru klasifikacije infarkta.
Povišen troponin ne znači uvek srčani udar
Ova razlika je naročito važna za pacijente jer je troponin veoma osetljiv pokazatelj oštećenja ćelija srčanog mišića. Njegova povišena vrednost obično se povezuje sa srčanim udarom, ali može da se pojavi i kod drugih zdravstvenih stanja.
Zbog toga podatak o povišenom nivou troponina ne bi trebalo automatski tumačiti kao dokaz srčanog udara. Za postavljanje dijagnoze potrebni su dokazi akutne ishemije srčanog mišića, kao i odgovarajuća klinička slika.
Nova definicija trebalo bi da pomogne lekarima upravo u pravljenju te razlike. Cilj je da se dijagnoza ne završi samo zaključkom da je srce oštećeno, već da odgovori i na pitanje zbog čega je do tog oštećenja došlo.
Nova definicija treba da pojednostavi dijagnostiku
Autori pete univerzalne definicije ističu da raniji sistem numerisanja infarkta nije uvek bilo jednostavno primeniti u svakodnevnoj praksi. Nova klasifikacija trebalo bi da bude intuitivnija jer je usmerena na mehanizam nastanka bolesti: da li je infarkt izazvan akutnim problemom u arteriji, neravnotežom između snabdevanja kiseonikom i potreba srca ili je povezan sa medicinskom procedurom.
To je ujedno pokušaj da se ujednači jezik koji koriste lekari širom sveta, dok bi nova definicija trebalo da posluži kao zajednički okvir za dijagnostikovanje. Istovremeno, reč je o naučnom konsenzusu o definiciji i klasifikaciji srčanog udara, a ne o samostalnom skupu preporuka za terapiju koji zamenjuje sve postojeće smernice za lečenje.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)