Šta je virusni gastroenteritis? Vlahovića udaljio sa terena, a lako se prenosi i među ukućanima

Virusni gastroenteritis koji ima Dušan Vlahović izaziva proliv, povraćanje i bolove u stomaku, a najveći rizik predstavlja dehidratacija. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: IPA Sport/ABACA / Abaca Press / Profimedia
  • Dušan Vlahović neće igrati za Bešiktaš protiv Hofenhajma zbog virusnog gastroenteritisa i leči se pod nadzorom medicinskog tima.
  • Infekcija izaziva proliv, povraćanje i bolove u stomaku.
  • Prenosi se neopranim rukama, zagađenom hranom, vodom i predmetima.

Dušan Vlahović neće igrati za Bešiktaš protiv Hofenhajma u Ligi Evrope zbog virusnog gastroenteritisa. Kako je klub saopštio, srpski napadač nastavlja lečenje pod nadzorom medicinskog tima. Šta je zapravo ova infekcija, kako se prenosi i kada stomačne tegobe zahtevaju odlazak kod lekara?

Šta je virusni gastroenteritis?

Virusni gastroenteritis je virusna infekcija creva koju najčešće prate vodenast proliv, grčevi ili bolovi u stomaku, mučnina i povraćanje. Ponekad se javlja i povišena temperatura, objašnjava američki Nacionalni institut za dijabetes, bolesti organa za varenje i bubrega.

U svakodnevnom govoru često se naziva "stomačnim gripom", ali taj naziv nije medicinski tačan. Virusi gripa ne izazivaju virusni gastroenteritis. Grip zahvata disajne organe, dok ova infekcija pogađa creva.

Kako se prenosi i koliko traje?

Virusni gastroenteritis prenosi se preko neopranih ruku, zagađene hrane i vode, kao i predmeta i površina na kojima se nalazi virus. Virusi iz stolice ili povraćenog sadržaja zaražene osobe mogu da dospeju na ruke ili hranu, a zatim preko usta u organizam druge osobe. Zato je temeljno pranje ruku posle korišćenja toaleta i pre pripreme hrane posebno važno.

Jedan od najčešćih uzročnika je norovirus. Tegobe kod ove infekcije obično počinju između 12 i 48 sati nakon kontakta sa virusom i traju od jednog do tri dana. Drugi virusi mogu da izazovu duže tegobe, pa trajanje oporavka nije isto kod svih obolelih.

Zašto je dehidratacija najveći rizik?

Prolivom i povraćanjem organizam gubi tečnost i elektrolite. Ako se ti gubici ne nadoknade, može da nastane dehidratacija, najčešća komplikacija virusnog gastroenteritisa.

Foto: Christian Moro/Shutterstock

Jaka žeđ, suva usta, tamna mokraća, ređe mokrenje i vrtoglavica mogu da upozore na nedostatak tečnosti. Posebno su ugrožena deca, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunitetom.

Kako se leči i šta treba jesti?

Većina obolelih oporavlja se bez posebnog lečenja, ali je nadoknada tečnosti i elektrolita ključna. Ako osoba povraća, preporučuje se uzimanje tečnosti u malim, čestim gutljajima. Kod izraženog proliva ili znakova dehidratacije koriste se oralni rehidratacioni rastvori, koji sadrže odgovarajuću kombinaciju glukoze i elektrolita.

Antibiotici ne deluju na viruse i ne koriste se za lečenje virusnog gastroenteritisa. Teža dehidratacija može da zahteva bolničko lečenje. Ni gladovanje ni stroga dijeta nisu standardna preporuka. Kada se apetit vrati, većina ljudi može da se vrati uobičajenoj ishrani, čak i ako proliv još traje. Najvažnije je da obolela osoba može da unosi i zadržava dovoljno tečnosti.

Kada treba otići kod lekara?

Odrasli treba da potraže medicinsku pomoć ako imaju učestalo povraćanje, visoku temperaturu, jak bol u stomaku, krvavu ili crnu stolicu, znake dehidratacije ili proliv koji traje duže od dva dana. Pregled je potreban i kada ne mogu da popiju ili zadrže dovoljno tečnosti. Kod beba i dece treba se ranije obratiti pedijatru, jer brže dehidriraju.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

"SVI SMO UGROŽENI OD MAJA DO NOVEMBRA!" Doktorka za Kurir TV upozorila na virus Zapadnog Nila i otkrila kako da se zaštitimo - Evo ko sve mora voditi računa Izvor: Kurir televizija

(MONDO)