Dolazak srpskog fudbalera Komnena Andrića u zagrebački Dinamo je vest meseca, pa i godine. Da li je sazrelo da i u Crvenoj zvezdi i Partizanu zaigra neki hrvatski fudbaler?
Rat u bivšoj Jugoslaviji je odavno završen. I dobro je što je tako. Srbija i Hrvatska su oduvek imali "posebne" odnose, u novijoj istoriji opterecene raznim užasima, zlocinima, teškim recima.
Ali, normalizacija odnosa dve najvece zemlje bivše Jugoslavije je apsolutna nužnost za stabilnost regiona. Kultura odavno ne zna za granice, muzicari i pevaci sa obe strane Save pune koncertne dvorane, ljudi se raduju uz njihove pesme, sportisti dve zemlje se na velikim takmicenjima ne obaziru na teret prošlosti. Primeri su košarkašice Srbije i Hrvatske, vaterpolisti se uvek lepo druže... I dobro je što je tako.
Regionalna ABA liga je posle decijih bolesti zaživela i sada više niko i ne obraca pažnju na vansportske stvari (doduše, i dalje se cuju maloumni povici i šovinisticka vredanja u dvoranama, ali to su "izolovani incidenti"). Igra se i regionalna liga u rukometu, vaterpolu...
Fudbal, kao najveci magnet za "široke narodne mase", oduvek je bio orude za opipavanje pulsa. Otprilike, ako prode u fudbalu - može sve. Mnogi jesu deklarativno za regionalnu ligu u fudbalu, ali ipak je još rano (postoje argumenti i za i protiv). Ne zato što to ne bi hteli klubovi i sportisti, vec je za to potrebna odlucna odluka država regiona koja bi snažno podržala takvu ligu.
Ali, transfer srpskog fudbalera Komnena Andrica u redove jednog od najvecih hrvatskih klubova, Dinama iz Zagreba, mogao bi da bude vodilja za dodatno smirivanje tenzija i uvod u neke normalne tokove. Dinamo ga je, inace, platio samo 800.000 evra, a Andric je ugovor potpisao na pet godina.
Andric je, inace, prvi srpski fudbaler koji je došao u Dinamo posle 30 godina! Pre njega to je bio Radmilo Mihajlovic, nekadašnji napadac sarajevskog Željeznicara koji je bio zvezda prelaznog roka 1988. godine.
MONDO intervju Komnen Andric: Srpskim inatom do "Broja 1" u Hrvatskoj
"Imao sam pehove sa povredama pre par godina, ali mi je dolazak u Inter je bio najbolji potez u karijeri. Evo, ja demantujem sve te negativne price i mogu da kažem da nikad nisam imao ni najmanjih problema u Hrvatskoj. Za sve ovo gde sam ja danas zaslužan je Inter i Samir Toplak koji me vratio u fudbalski život" - Komnen Andric.
Komnen Andric nije prvi srpski fudbaler koji je zaigrao u Hrvatskoj (pre transfera u Dinamo bio je clan Intera iz Zaprešica - predgrade Zagreba) u novijoj istoriji, odnosno posle rata 90-ih godina prošlog veka.
Prvi fudbaler srpske nacionalnosti bio je Srdan Pecelj, koji je 2003. godine potpisao za Inter iz Zaprešica.
Potom je sledio zvucni transfer srpskog fudbalera - nekadašnji reprezentativac tada Srbije i Crne Gore, bivši golman Sartida Dragan Žilic je 2005. godine potpisao za Rijeku. Iako je bilo protivnika ovog transfera, pa i medu navijacima Rijeke, bilo je i pretnji i uvreda, Žilic je ostao pune cetiri sezone u klubu sa Kantride i svojim odbranama doprineo da ti negativni glasovi utihnu. A kada je dao gol u 92. minutu kojim je Rijeku odveo u polufinale Kupa Hrvatske od "persone non grata" postao je heroj.
Posle Žilica, dogodio se možda i zvucniji transfer, kada je u Hrvatsku otišao i Marjan Markovic, bivši igrac Crvene zvezde i njen kapiten. On je 2009. godine postao clan Istre iz Pule i nikakvih problema nije imao.
Bilo je još fudbalera iz Srbije koji su igrali za hrvatske klubove (uglavnom za Inter iz Zaprešica) - bivši fudbaler Rada i Mladosti iz Lucana Neven Markovic (Zagreb), bivši igrac Crvene zvezde Marko Miric (Slaven Belupo), Uroš Ðeric, Milan Rundic i Nikola Radojicic (svi u Inter Zaprešic), Milan Culum (Inter iz Zaprešica), Marko Pavlovski (Split), Bojan Pavlovic i Milan Ðuric (Istra), Dragomir Vukobratovic (Osijek), Mario Maslac (Osijek), bivši napadac Zvezde Filip Kasalica (Istra), nekadašnji bek Partizana Aleksandar Miljkovic (Split)...
Trenutnom, osim Andrica, u hrvatskim klubovima igraju: Nemanja Ljubisavljevic (Gorica), Miloš Vidovic (Slaven), Ivan Tatomirovic (Inter), Marko Milenkovic (Rudeš) i nekadašnji napadac Rada i Crvene zvezde Andrija Kaluderovic (Inter iz Zaprešica), koji u Hrvatsku dolazi iz Indije.
Ali, Komnen Andric je prvi koji je došao u jedan od dva najveca hrvatska kluba. O 23-godišnjem Andricu svi mediji u Hrvatskoj izvestili su na veoma lep nacin, a i sudeci prema vecini komentara citalaca hrvatskih portala, ovaj momak ne bi trebalo da ima nikakvih problema što je obukao dres "modrih". A i zašto bi imao?
Samir Toplak, Andricev dojucerašnji trener u Interu iz Zaprešica, nazvao je srpskog fudbalera LJUDINOM!
"Kada sam Komnena promovisao u kapitena, mnogi su me pitali kako, zašto. Odgovor je bio nikad lakši. Zato što je fajter, voda, igracina, a pre svega covek. Ne covek, vec LJUDINA. E zato, gospodo, koliko sam ponosan što je napravio top-transfer, toliko sam tužan što više nece biti sa nama", napisao je Toplak na svojoj Facebook stranici.
U obrnutom smeru dogodilo se da bivši fudbaler Dinama dode u Crvenu zvezdu. Bio je to Luis Ibanjez, Argentinac sa hrvatskim pasošem, a Robert Prosinecki, igracka legenda beogradskog kluba, bio je trener. U oba slucaja bilo je opiranja u delu navijaca Crvene zvezde, koji imaju uticaj na dešavanja u klubu, ali su i Prosinecki i Ibanjez bez ikakvih problema boravili i radili u Srbiji.
Kada je svojevremeno u kancelariji tadašnjeg predsednika crveno-belih, Vladana Lukica, razgovarano o mogucnosti da se "Veliki Žuti" vrati u klub, ovog puta kao trener, bilo je ozbiljnog neslaganja izmedu navijackih grupa - stariji, koji su se radovali uz golove Prosineckog, bili su za, mladi - koji su stasavali u vreme ratova i sankcija, bili su protiv.
Navodno, presudio je glas jednog od uticajnijh veterana sa tribine koji je rekao da "postoje Hrvati i postoji Prosinecki".
Prosinecki je, potom, izneo ideju o otkupu nezadovoljnog Andreja Kramarica, tada fudbalera Dinama, ali je to bilo glatko odbijeno.
Drugim recima, od odlaska Gorana Jurica i Prosineckog iz Beograda na leto 1991. godine (za Partizan su pred raspad SFRJ igrali Slovenci Darko Milanic, Džoni Novak, Srecko Katanec i Zlatko Zahovic, ne i Hrvati), do danas se nije dogodilo da je fudbaler iz Hrvatske predstavljen u Ljutice Bogdana ili u Humskoj.
Prema raspoloživim podacima (izvor: www.worldfootball.net), u Partizanu nije igrao nijedan hrvatski fudbaler još od sezone 1961/62. kada je clan crno-belih bio Bruno Belin! U Partizanu jesu radili treneri iz Hrvatske poput Josipa Duvancica i Ante "Bice" Mladinica, ali u vreme one Jugoslavije.
A u Hrvatskoj je, recimo, posle raspada Jugoslavije, radio Ljupko Petrovic, koji je sa Crvenom zvezdom napravio najveci klupski uspeh u istoriji srpskog (i jugoslovenskog fudbala).
Koliko je daleko transfer nekog hrvatskog fudbalera u Zvezdu (i Partizan) svedoci, možda, i nedavna izjava generalnog direktora Crvene zvezde Zvezdana Terzica za francuski "Mond" (Le Monde), kada je rekao:
"Crvena zvezda nije samo fudbalski klub. To je ideologija, filozofija i nacionalni simbol. Zvezda je cuvar srpskog identiteta i pravoslavne religije".
U intervjuu za MONDO, 30. decembra 2017. godine, Terzica smo pitali i za ideju regionalne lige:
"Sa stanovišta biznisa i daljeg razvoja fudbala to je dobra ideja. Navijaci iz Srbije, Hrvatske i Bosne nisu za tu ideju. Pošto ne postoji dobra volja, taj projekat je unapred osuden na krah i zato ni ja ne verujem u fudbalskog Mehmeda pašu Sokolovica".
Zdravko Mamic, alfa i omega zagrebackog Dinama, trenutno "u izbeglištvu" u BiH, jer izbegava odlazak u zatvor zbog finansijskih malverzacija sa ranijim transferima, kaže za beogradski "Alo", da je "ubeden da ce Andric igrama u Dinamu otvoriti vrata u Hrvatskoj i mnogim drugim srpskim zvezdama, baš kao što ocekujem da se i u srpskoj ligi uskoro nadu fudbaleri hrvatske nacionalnosti".
Mamic dodaje da veruje da ce se u nekoj bliskoj buducnosti dogoditi transfer hrvatskog fudbalera u Zvezdu i(li) Partizan.
"Ne vidim nijedan razlog da se tako nešto ne realizuje. U suprotnom biste priznali da pobeduje primitivizam. Znate, Zvezdan Terzic, aktuelni direktor Crvene zvezde, svojevremeno je od mene tražio mišljenje po pitanju angažovanja Dinamovog defanzivca Luisa Ibanjeza, pa je ovaj ostavio srce u Zvezdi. U isto vreme su se interesovali i za Samira, ali su na kraju odustali zbog pritiska navijaca jer je ovaj igrao za reprezentaciju Hrvatske", rekao je Mamic za "Alo".
Ova tema je i dalje "za izbegavanje" u Zvezdi i Partizanu, koji su pod jakim uticajima "glasova" severne i južne tribine i nacional-populistickim porukama, koje ništa dobro ne donose. A upravo je zagrebacki Dinamo pokazao kako treba da radi veliki klub. I vrlo je moguce da ce polako poceti da prikuplja "kajmak", odnosno da nastavi ovim putem i privlaci mlade talente iz Srbije.
U Partizanu, koji je uvek bio otvoren za igrace bilo koje nacionalnosti, što u Humskoj smatraju blagom, rekli su nam da bi u slucaju da bude ponuden hrvatski fudbaler, isto bi postupali kao kada bi razmatrali ponudu za nekog drugog inostranog fudbalera - dakle, može, ako je kvalitetan. Uostalom u Partizanu sada igra fudbaler hrvatke nacionalnosti iz BiH - Goran Zakaric.
Ipak, ne sme se nikako zanemariti ni cena hrvatskih fudbalera, koja je mnogo veca nego cena srpskih fudbalera (za šta je zaslužan i ogroman uspeh hrvatske reprezentacije na Mundijalu u Rusiji) i to je, vrlo verovatno, još jedna, ako ne i najvažnija prepreka eventualnom angažovanju nekog hrvatskog fudbalera.
Anketa
Da li ste za dolazak hrvatskih fudbalera u Zvezdu/Partizan?
-
Da, apsolutno, važan je kvalitet fudbalera, a ne odakle je
63.36% (1942)
-
Ne, nikako, hrvatski fudbaleri nisu poželjni
29.92% (917)
-
Nemam stav
6.72% (206)