Sve više u FIFA postaju svesni da su kasna jesen i rana zima najrealnija rešenja za početak Svetskog prvenstva u Kataru. Doduše, ne i to da na otvaranju Srbija igra protiv Brazila, ali sneg, kiša, rani mrak i ostale okolnosti koje prate početak zime - svakako!

Termin za odigravanje drugog Mundijala na teritoriji Azije, ali u znatno surovijim uslovima od onih koji su bili u Japanu i Južnoj Koreji 2002, gorući je problem Svetske fudbalske federacije (FIFA).

Ekstremne vrućine koje u junu i julu, mesecima u kojima se održavaju svetska prvenstva, vladaju u Kataru svima prave probleme.

Prvi čovek FIFA Sep Blater izjavio je u petak u Abu Dabiju da konsultacije o pomeranju održavanja Mundijala 2022. sa čelnicima Katara "počinju odmah", kao i da postoji mogućnost da konačna odluka bude donesena početkom 2015. godine.

"Mislim da prvenstvo svakako treba da se održi na zimu zbog velikih vrućina, ali ne sme nikako da bude u januaru ili februaru iste godine, jer će se poklopiti sa Zimskim olimpijskim igrama, a to nije u redu", rekao je Blater u Abu Dabiju.

"Kasna jesen i rana zima, odnosno novembar i decembar su najbolja rešenja", istakao je predsednik FIFA.

Predsednik Evropske fudbalske unije (Uefa) Mišel Platini, koji je potencijalni rival Blateru na izborima za predsednika Fife 2015. godine, zalaže se da se Mundijal 2022. godine održi u januaru.

Sa druge strane, predsednik Asocijacije evropskih klubova Karl-Hajnc Rumenige predložio je da se Svetsko prvenstvo održi u aprilu, s obzirom da je Katar na proleće 1995. godine bio domaćin Mundijala za igrače do 20 godina.

I pre no što je Katar decembra 2010. godine izabran za domaćina Mundijala 2022. godine, nagađalo se o mogućnosti da se turnir igra zimi, pošto u Kataru leti temperatura dostiže 50 stepeni Celzijusa i to uz česte peščane oluje.

Kao i druge zemlje Persijskog zaliva, Katar u velikom meri angažuje radnike iz Južne Azije za izgradnju kapaciteta za Mundijal.

Grupe za zaštitu prava građana su se u prethodnom periodu žalile na uslove sezonskih radnika u ovoj bliskoisotčnoj državi, a čak je i krajem leta bila informacija da je veliki broj Nepalaca umro zbog  vrućine prilikom izgradnje stadiona.



SVETSKA PRVENSTVA

Urugvaj 1930: 13. jul - 30. jul (18 dana)
Italija 1934: 27. maj - 10. jun (15 dana)
Francuska 1938: 04. jun - 19. jun (16 dana)
Brazil 1950: 24. jun - 16. jul (23 dana)
Švajcarska 1954: 16. jun - 04. jul (19 dana)
Švedska 1958: 08. jun - 29. jun (22 dana)
Čile 1962: 30. maj - 17. jun (19 dana)
Engleska 1966: 11. jul - 30. jul (20 dana)
Meksiko 1970: 31. maj - 21. jun (22 dana)
Nemačka 1974: 13. jun - 07. jul (25 dana)
Argentina 1978: 01. jun - 25. jun (25 dana)
Španija 1982: 13. jun - 11. jul (29 dana)
Meksiko 1986: 31. maj - 29. jun (30 dana)
Italija 1990: 08. jun - 08. jul (31 dan)
SAD 1994: 17. jun - 17. jul (31 dan)
Francuska 1998: 10. jun - 12. jul (33 dana)
Japan i J. Koreja 2002: 31. maj - 30. jun (31 dan)
Nemačka 2006: 09. jun - 09. jul (31 dan)
Južna Afrika 2010: 11. jun - 11. jul (31 dan)
Brazil 2014: 12. jun - 13. jul (32 dana)
Rusija 2018: 08. jun - 08. jul (31 dan)

Najkraće svetsko prvenstvo održano je u Italiji 1934. godine, trajalo je svega 15 dana. Domaćin najdužeg do sada održanog Mudijala bila je Francuska 1998. godine. Šampionat na teritoriji "galskih petlova" trajao je 33 dana.