Ukidanje pritvora četvorici fudbalskih funkcionera, osumnjičenih da nisu preduzeli mere za sprečavanje nasilja na tribinama, prilika je da se posle prve ozbiljnije policijske akcije u našem fudbalu u poslednjih 20 godina podseti na ranije afere, koje su izazvale ogromno interesovanje javnosti.
Generalni sekretar Crvene zvezde Zoran Damjanović, direktor stadiona tog kluba Miodrag Ćorović, komesar za bezbednost stadiona Novica Mijušković i delegat Fudbalskog saveza Srbije Rade Popović bili su privedeni zbog sumnje da nisu preduzeli mere za sprečavanje nereda za vreme prvenstvane utakmice Crvena zvezda - Hajduk Kula 2. decembra, kada su navijači crveno-belih brutalno pretukli i teško povredili policajca Nebojšu Trajkovića.
Poslednji put slična akcija je izvedena još sredinom osamdesetih godina prošlog veka, kada je tadašnji predsednik Fudbalskog saveza Jugoslavije Slavko Šajber zbog serije nameštanja utakmica u poslednjem kolu nacionalnog šampionata poništio rezultate celog kola.
Takozvane "Šajberove mere" 1986. godine uzburkale su ne samo fudbalsku i sportsku javnost u tadašnjoj Jugoslaviji. Dobra zamisao Šajbera, medjutim, brzo je stvorila širok front otpora njegovim merama, pa je posle nekoliko godina taj funkcioner i sam bio pod lupom policijske istrage zbog takozvanih "podmetnutih dela".
Epilog uvodjenja "Šajberovih mera" bio je isti kao i kod većine ranijih afera jer su fudbalski moćnici postizali dogovor sa tadašnjim režimom, kojim je svaki takav slučaj redovno guran "pod tepih".
Od fudbalskih afera koje se još pamte nikada nisu izvlačene pouke, nego se samo usavršavala "metodologija" utaje poreza, nameštanja rezultata ili uzimanja provizije prilikom transfera igrača.
"Afera Planinić" iz sredine sedamdesetih godina dugo je bila tema sportskih rubrika, jer je tadašnji golman sarajevskog Željezničara nevešto nameštao utakmice.
Nešto kasnije u centru pažnje je bio veliki skandal, poznat pod nazivom "afera bundi". Pojedini klubovi su, naime, skupocenim bundama podmićivali sudije koji su bili glavni protagonisti u lažiranju utakmice.
Mnogi pojedinci iz te afere završili su iza rešetaka.
Dogadjaj koji je okupirao pažnju javnosti i medija sredinom šezdesetih godina bio je "slučaj Ostojić".
Nekadašnji direktor Crvene zvezde Aleksandar Obradović je u trci sa Partizanom za supertalentovanog fudbalera Stevana Ostojića izveo akciju o kojoj se i danas priča. Kasnije su mnogi tom dogadjaju dodavali svoja tumačenja, ali je jedina istina da je doktor Obradović samo vešto iskoristio tadašnje metode dovodjenja fudbalera, koje su kasnije izgradjene u aferu.
Posle umerenih "Šajberovih mera" pre 20 godina tehnologija nameštanja utakmica u novije vreme u našem fudbalu unapredjena je do neslućenih visina.
Od sredine prošle decenije, pa do pre dve-tri godine, razvijen je sistem "tri za tri" koji je korišćen po principu pozajmljivanja i vraćanje bodova.
Zanimljivo je da ni tada, kao i sada, u fokusu ispitivanja istine nisu dublje istraživani sumnjivi rezultati ili materijalno-finansijsko poslovanje klubova.
Aktuelni funkcioneri Crvene zvezde nisu osumnjičeni za korupciju nego je "mera zadržavanja" obrazložena sumnjom da nisu preduzeli mere za sprečavanje nereda na utakmici protiv kulskog Hajduka.
U prvobitnim saopštenjima MUP-a Srbije pominjana je eventualna sprega pojedinih čelnika Crvene zvezde sa mafijom, ali se to kasnije uopšte nije pominjalo.
Da li je to deo taktike istražnih organa, ili nešto drugo, pokazaće vreme i novi koraci koje bude preduzimalo tužilaštvo.
(Tanjug)