Slušaj vest

Evroliga je napravila važan korak ka dugoročnoj promeni svog poslovnog modela. Vlasnici 13 klubova jednoglasno su odobrili desetogodišnju strategiju razvoja, koja predviđa proširenje takmičenja, rast prihoda i značajno povećanje vrednosti klubova. Među najvažnijim pitanjima za srpsku košarku jeste budućnost Partizana i Crvene zvezde, koji se, prema navodima iz plana, nalaze među potencijalnim učesnicima proširenja.

Partizan - Panatinaikos Foto: MN Press

Prema usvojenoj strategiji, Evroliga planira da u narednih deset godina klubovima raspodeli ukupno 3,4 milijarde evra. Od toga bi 2,2 milijarde evra potekle iz komercijalnih prihoda, dok bi preostalih 1,2 milijarde bilo prikupljeno kroz pristupne takse novih franšiza. Proširenje je predviđeno u dva termina - 2027. i 2031.

Partizan i Crvena zvezda među kandidatima za novi model Evrolige

Prema informacijama iz predstavljenog plana, Evroliga je već dobila 15 obavezujućih ponuda potencijalnih novih učesnika, čija je ukupna vrednost procenjena na 1,2 milijarde evra. Među njima su i Partizan i Crvena zvezda.

Crvena Zvezda - Dubai Foto: ALI HAIDER/EPA

Ovakav razvoj događaja otvara mogućnost da se status klubova u takmičenju u narednim godinama dodatno promeni. Ipak, samo prisustvo među potencijalnim učesnicima ne znači da su crno-beli i crveno-beli već dobili dugoročne licence ili da je njihov budući status konačno utvrđen. Ključni detalji zavisiće od konkretnih uslova proširenja i odluka koje budu donete u narednom periodu.

Vrednost Evrolige mogla bi višestruko da poraste

Jedan od glavnih ciljeva novog plana jeste povećanje ekonomske vrednosti takmičenja. Prema projekcijama Evrolige, ukupna vrednost 13 licenciranih klubova trenutno iznosi 1,8 milijardi evra, dok se vrednost same lige procenjuje na 1,4 milijarde. Do kraja desetogodišnjeg perioda očekuje se da vrednost klubova dostigne 5,4 milijarde evra, a vrednost same Evrolige 7,98 milijardi. Ukupna projektovana vrednost tako bi premašila 13 milijardi evra. Reč je o ciljevima i procenama, a ne o garantovanim finansijskim rezultatima.

Partizan - Panatinaikos Foto: MN Press

Plan predviđa i rast godišnjih komercijalnih prihoda na 648 miliona evra do desete godine njegove primene. Istovremeno, Evroliga želi da ojača finansijsku stabilnost učesnika: prema iznetim podacima, oko 40 posto licenciranih klubova trenutno posluje na održivim osnovama, dok je cilj da se takav standard proširi na sve klubove.

Stroža finansijska pravila i ulaganja u razvoj

Novi poslovni model podrazumeva i pooštravanje pravila finansijskog fer-pleja, uz nastavak ulaganja u tehnologiju, digitalne platforme i modernizaciju dvorana. Među važnim projektima izdvaja se "Euroleague Basketball+", zamišljen kao buduća digitalna platforma evropske košarke. Evroliga istovremeno beleži rast prihoda svojih klubova. U poslednje tri sezone prosečni prihodi od utakmica udvostručeni su, dok su komercijalni prihodi porasli za 50 odsto.

Zvezda - Efes  Foto: MN Press

Za Partizan i Crvenu zvezdu naredni period zato bi mogao da bude veoma značajan. Plan predviđa novo širenje takmičenja i veća finansijska sredstva za klubove, a oba beogradska rivala navedena su među potencijalnim novim učesnicima. Ipak, njihov dugoročni status u Evroligi zavisiće od uslova budućeg modela i zvaničnih odluka o proširenju.

Bonus video: 

01:05:33
Priča za medalju: Milenko Tepić Izvor: MONDO