Od prvih zimskih Olimpijskih igara u Šamoniju 1924. godine, pa do ovogodišnjih Igara u Torinu, proteklo je 19 nadmetanja najboljih sportista sveta u zimskim disciplinama.
Do sada je šansu da budu domaćini ZOI dobilo deset zemalja. Zimske igre su 12 puta održane na evropskom tlu, Severna Amerika je bila domaćin pet puta, a Azija je dva puta bila organizator takvih takmičenja.
Sjedinjene Američke Države su domaćini bili četiri puta - 1932, 1960, 1980. i 2002. godine. Pored SAD više puta ZOI su organizovali još Francuska, tri puta - 1924, 1968. i 1992. godine, po dva puta Švajcarska - 1928. i 1948, Norveška - 1952. i 1994, Austrija - 1964. i 1976, i Japan - 1972.i 1998. godine, dok su Nemačka (1936), Italija (1956), Jugoslavija (1984) i Kanada (1988) bili organizatori po jednom.
Posle narednih igara Italija će se priključiti zemljama koje su dva puta bile organizatori ZOI.
U istoriji “belih” olimpijskih igara samo je 16 gradova sveta imalo privilegiju da budu domaćini i organizatori takve vrste takmičenja. Medju njima se nalazi i bivši jugoslovenski grad Sarajevo, koji sada pripada drugoj državi.
Samo tri grada u svetu - Sent Moric (1928. i 1948), Lejk Plesid (1932. i 1980) i Insbruk (1964 i 1976) bili su domaćini po dva puta.
U SAD i Francuskoj do sada je najviše gradova organizovalo ZOI. Amerikanci su Igre organizovali u tri grada - Lejk Plesidu (1932 i 1980), Skvo Valiju (1960) i Solt Lejk Sitiju (2002), a Francuska u Šamoniju (1924), Grenoblu (1962) i Abervilu (1992).
Norveška je ZOI organizovala u dva grad - Oslu (1952) i Lilehameru (1994), dok je Ausrija oba puta sportski svet ugostila u Insbruku (1964 i 1976).
Od osnivanja zimskih Olimpijskih igara, pa sve do Abervila 1992. godine, zimske i letnje Igre bile su održavane iste godine. Od Lilehamera (1994), pa na dalje, zimska i letnja olimpijska takmičenja su razdvojena, pa se od tada naizmenično odvijaju svake dve godine.
Za godinu razdvajanja zimskih i letnjih olimpijskih igara - 1992. vezan je jedan svetski kuriozitet u kome je centralna ličnost bio jedan naš sportista. Poznati srpski biciklista Aleksandar Milenković bio je jedini sportista sveta, koji je 1992. godine čestvovao na obe Olimpijade. Milenković se u Abervilu takmičio u skijaškom trčanju, da bi u leto iste godine u Barseloni bio član olimpijskog biciklističkog tima Jugoslavije.
Nedostižni SSSR
Bivši SSSR je još uvek nedostižan po broju osvojenih medalja na zimskim olimpijskim igrama.Njegovi sportisti prvi put su se pojavili na zimskoj Olimpijadi 1956. godine u Kortini d'Ampeco i do poslednjeg nastupa pod imenom Zajednica nezavisnih država u Abervilu 1992. godine, ukupno su osvojili 217 medalja - 87 zlatnih, 63 srebrne i 67 bronzanih.
Za petama SSSR nalazi se SAD, koje su od Šamonija 1924. godine do danas, ostvarile žetvu od 193 medalje - 69 zlatnih, 72 srebrne i 52 bronzane.
Nekadašnja Jugoslavija, sada Srbija i Crna Gora kao njen nastavljač tradicije, na dosadašnjih 16 zimskih Olimpiskih igara na kojima je učestvovala, osvojila je ukupno četiri medalje.
Pošto su tri srebrne (Jure Franko veleslalom 1984, Mateja Svet slalom 1988, skijasski skokovi ekipno 1988) i jednu bronzanu medalju (ski skokovi Matijazz Debelak) za Jugoslaviju osvojili sportisti iz Slovenije, i ta nekadašnja republika od sticanje nezavistnosti, te medalje unosi u svoj bilans.
Na rang listi osvajača medalja na dosadašnjim zimskim Olimpijskim igrama Jugoslavija od 41 države, zauzima 37. mesto.
Do pojave Sovjetskog Saveza na zimskim Igrama 1956. godine vodeću ulogu imale su skandinavske zemlje i SAD. Tu monolitnost prvo je razbio SSSR, a potom se njemu pridružila bivša Nemačka DR, koja je na nekoliko takmičenja bila prva sportska nacija sveta.
Iako sportisti sa zimskih igara po pravilu ne doživljavaju slavu svojih kolega sa letnjih takmičenja, nekoliko "zimskih sportista" pomračilo je slavu mnogim kolegama iz letnjih disciplina.
Prvo ime zimskih Igara svakako je Sonja Heni iz Norveške, koja se proslavila u umetničkom klizanju i bila prvi profesiolac u tom sportu. Kasnije se ona otisnula u filmske vode, gde je ostvarila milionsku zaradu. Po popularnosti njoj se jedino približila lepa Katarina Vit iz Nemačke DR.
Veliku slavu u poslednjoj deceni prošlog veka stekao je nordijski skijaš, Norvežanin Bjorn Dalen, koji sa 12 osvojenih medalja drži rekord svih igara.
U ženskoj konkurenciji Ruskinja Raisa Smetanina je na ZOI osvojila 10 medalja. Njena zemljakinja Ljubov Jegorova ima medalju manje.
Na prošlim Igrama u Solt Lejk Sitiju Norvežanin Ole Ejnar Bjorndalen ušao je u legendu zimskih sportova, jer je postao prvi čovek na svetu koji je na istim Igrama osvojio četiri zlatne medalje.
U pionirsko doba održavanja zimskih olimpijskih igara bilo je puno nesnalaženja i otpora Skandinavske zemlje, kao i sam osnivač modernog olimpijskog pokreta baron Pjer de Kuberten, su se protivile novom takmičenju, jer su imale već svoje zimske Nordijske igre.
Nordijski narodi su s pravom smatrali da će novo takmicenje ugroziti njihovu tradiciju, što se i dogodilo, jer sa pojavom zimske Olimpijade, Nordijske igre su potisnute u drugi plan.
Danas se zimski olimpijski pokret stabilizovao i nametnuo svetu. Zimska Olimpijada će ove godine, pored Svetskog fudbalskog prvenstva u Nemačkoj, biti glavni medijski dogadjaj u svetu. Alpsko skijanje je kraljica bele Olimpijade, dok hokejaški profesionalci stvaraju novu tradiciju, koja zaokuplja dobar deo naše planete. Ni drugi, manje atraktivni, kao i poznati sportovi neće biti bez svetske podrške i interesovanja.
(Tanjug/MONDO)