• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Opus dei:U "Da Vinčijevom kodu" je mnogo laži

Portparol prelature Opus dei, koja broji 85.000 članova i čije je medjunarodno sedište u Rimu, Manuel Sančez Urtado u ekskluzivnom intervjuu Tanjugu rekao je da je knjiga, po kojem je radjen i film "Da Vinčijev kod", bazirana na falsifikatu.

Portparol prelature Opus dei, koja broji 85.000 članova i čije je medjunarodno sedište u Rimu, Manuel Sančez Urtado u ekskluzivnom intervjuu Tanjugu rekao je da je knjiga, po kojem je radjen i film "Da Vinčijev kod", bazirana na falsifikatu.

"Ne bih želeo da ulazim u kvalitet knjige i njenu popularnost, o tome dovoljno govori prodaja, ali suština je da je ona bazirana na falsifikatu, što je Opus dei od početka naglašavao", rekao je Urtado.

On je naglasio da je Opus dei od samog početka ukazivao na laži i neistine koje su napisane, pre svega, o ličnosti Isusa Hrista, o katoličkoj crkvi, a potom i o prelaturi Opus dei.
"Kroz navodnu fikciju iskrivljena je istorija, kultura, religija. Poslednjih meseci želimo da ukažemo na pravi Opus dei", rakao je Urtado.

Nagalšavajući kako neki u odbranu filma spominju umetničko izražavanje i da zato autor mora da ima potpunu slobodu, Urtado tvrdi da se radi o igri na dva nivoa.
"Govori se o istoriji, a ujedno se upliće fikcija. Ako se radi o umetnosti, ona ima svoj jezik izražavanja, kao što u realnosti postoje odredjeni ljudi i dogadjaji. Ali, kada počnemo da mešamo te dve stvari, teško je napraviti granicu", kaže portparol prelature.

Urtado navodi da ako bi neko napisao knjigu u kojoj bi Soni Kolumbia (Sony Columbia, filmska kompaniji koja je otkupila prava za film po navedenom delu), predstavio kao firmu koja ima veze s mafijom ili se bavi trgovinom ljudi, onda bi Soni reagovao.
"Da je autor uzeo neku drugu istorijsku ličnost, uveren sam da bi ta knjiga prošla nezapaženo. Očigledno je, s namerom, izabrao ličnost koja, i danas, privlači najviše pažnje - Isusa", kategoričan je Urtado.

Odgovarajući na pitanje zašto je autor izabrao baš članove Opus dei kao "negativce", Urtado je rekao da je to uradjeno zato što autor ne poznaje pravi Opus dei. On dodaje da sam autor nikada nije dao objašnjenje zašto je izabrao baš Opus dei.

On je dodao da je Opus dei pokušao da ostvari kontakt sa kompanijom Soni Kolumbija tako što su tokom 2005. poslali više pisama, na koja su dobili samo ljubazne odgovore, ali očigledno bez iskrene namere za razgovorom.

Opus Dei osnovan 1982.

Portparol je dodao da je Opus dei trenutno prisutan u 60 zemalja sveta, kao i da su otvorili sedišta u pojedinim zemljama gde su katolici u manjini, na primer, u Izraelu i Indiji (1993) i u Kazahstanu (1997).

Opus dei je osnovan 1928. godine kada je njen osnivač Hozemarija Eskriva tokom meditacije doživeo božansku viziju koja je od njega tražila da osnuje prelaturu čije bi delovanje trebalo usmeriti ka posvećivanju, svakodnevnom radu i ispunjavanju hrišćanske dužnosti.

Papa Jovan Pavle Drugi proglasio je 1982. Opus dei svojom ličnom prelaturom, a 10 godina kasnije otac Eskriva je proglašen blaženim da bi 2002. bio proglašen za sveca.

Jedna od osnovnih karakteristika prelature je da su njeni članovi uglavnom (80 odsto) laici, koji mogu da budu u braku ili ne, kao i ljudi koji su izabrali da žive u celibatu, dok sveštenici čine samo 20 odsto članstva.

Prvi prelat (vodja) Opus dei je bio njegov osnivač. Nakon njegove smrti 1975. nasledio ga je monsinjor Alvaro del Portiljo. Monsinjor Havijer Ečevarija, sadašnji prelat Opus dei, došao je na to mesto 1994, nakon smrti Portilja.

Da bi neko postao član prelature Opus dei potrebno je da napiše molbu, ali istovremeno i da oseti božansku vokaciju za pristup prelaturi.

Tokom prve godine kandidat se neprestano analizira i proverava da li u sebi nosi božansku vokaciju da pristupi prelaturi. Posle tog postaje se punopravan član Opus dei.

"Da Vinčijev kod kao kuga"

Film "Da Vinčijev kod", tek što je počeo da se prikazuje u nekim zemljama sveta, naišao je na "zid" u drugim zemljama, ali loša reklama je takodje dobra reklama, zar ne?

Gradske vlasti beloruske prestonice Minska zabranile su gledanje filma "Da Vinčijev kod" u bioskopima osobama mladjim od 18 godina.

"Ekspertska komisija, koja je zasedala zajedno s predstavnicima pravoslavne i katoličke crkve, ocenila je da taj film pripada kategoriji filmova koji su zabranjeni za gledanje osobama mladjim od 18 godina", rekao je ruskoj agenciji Interfaks predstavnik produkcijske kuće "Kinovideoprokata" Vasilij Koktiš.

Centralna duhovna uprava muslimana Rusije zatražila je od vlasti te zemlje da potpuno zabrane pokazivanje filma, kao i prodaju same knjige Dena Brauna.

To telo je ocenilo da "Da Vinčijev kod" vredja osećanja muslimanskih vernika i da bi za mlade gledanje tog filma imalo efekat "duhovnog genocida". Muslimanska zajednica je upozorila da će, ako ne bude uvedena zabrana, organizovati masovne proteste.

U Moskvi, gde takodje u četvrtak počinje prikazivanje "Da Vinčijevog koda", ispred centralnog bioskopa na Puškinovom trgu Savez pravoslavnih gradjana najavio je protest.

Organizatori su najavili da će prolaznicima i onima koji su kupili karte za taj "skandalozni film", deliti letke u kojima će biti "otkriven cilj propagande Da Vičijevog koda".

Prikazivanje filma zabranjeno je u Manili i to rezolucijom gradskih vlasti (!!??), ocenivši da je on napad na većinsku rimokatoličku veru.

"Takvo je osećanje grada Manile", rekao je član veća Bendžamin Asilo.

Film je, prema rezoluciji gradskih vlasti, "nesumnjivo uvredljiv i suprotan utvrdjenim verskim ubedjenjima u odnosu na koje pravo autora filma na slobodu izražavanja ne može imati prednost".

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

SERIJE