
Jedna galerija iz Milana odbila je da pozajmi čuvenu sliku "Mrtvi Hrist" Andree Mantenje za izložbu posvećenu 500. godišnjici slikareve smrti, što je dovelo do sukoba organizatora i vlade.
Slika, pronadjena u Mantenjinom studiju nakon njegove smrti 1506, prikazuje telo Hrista položeno na ploču, posmatrano iz perspektive ožalošćene osobe, koja se nalazi ispred Hristovih stopala. Radi se o jednom od prvih Mantenjinih radova na tu temu.
Mantenja je bio jedan od najuglednijih slikara 15. veka u severnoj Italiji i majstor za perspektivu.
Umetnička galerija Brera iz Milana tvrdi da je tempera na platnu "Mrtvi Hrist" suviše krhka da bi bila preneta na izložbu u Mantovi, gde je Mantenja radio za porodicu Gonzaga, od 1460. do smrti.
Predsedavajući organizacionog komiteta izložbe Vitorio Zgarbi (Vittorio Sgarbi), optužio je galeriju Brera tvrdeći da je lagala o stanju slike i pozvao ministra kulture Frančeska Rutelija da interveniše.
Ruteli je, medjutim, rekao da ne želi da dovodi u pitanje mišljenje stručnjaka.
"Verujem da je tačno da je (slika) isuviše osetljiva", izjavila je Dženifer Flečer iz londonskog Instituta Kortald i stručnjak za severoistočno italijansko slikarstvo tog perioda.
Prema njenim rečima, postoji opasnost da bi promena temperature ili uslovi prevoza, koji bi trajao nekoliko sati, mogli da oštete sliku.
(Beta)
Slika, pronadjena u Mantenjinom studiju nakon njegove smrti 1506, prikazuje telo Hrista položeno na ploču, posmatrano iz perspektive ožalošćene osobe, koja se nalazi ispred Hristovih stopala. Radi se o jednom od prvih Mantenjinih radova na tu temu.
Mantenja je bio jedan od najuglednijih slikara 15. veka u severnoj Italiji i majstor za perspektivu.
Umetnička galerija Brera iz Milana tvrdi da je tempera na platnu "Mrtvi Hrist" suviše krhka da bi bila preneta na izložbu u Mantovi, gde je Mantenja radio za porodicu Gonzaga, od 1460. do smrti.
Predsedavajući organizacionog komiteta izložbe Vitorio Zgarbi (Vittorio Sgarbi), optužio je galeriju Brera tvrdeći da je lagala o stanju slike i pozvao ministra kulture Frančeska Rutelija da interveniše.
Ruteli je, medjutim, rekao da ne želi da dovodi u pitanje mišljenje stručnjaka.
"Verujem da je tačno da je (slika) isuviše osetljiva", izjavila je Dženifer Flečer iz londonskog Instituta Kortald i stručnjak za severoistočno italijansko slikarstvo tog perioda.
Prema njenim rečima, postoji opasnost da bi promena temperature ili uslovi prevoza, koji bi trajao nekoliko sati, mogli da oštete sliku.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.