• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Tasovac: Pisci u tabloidima umesto u bibliotekama

Izvor mondo.rs

Ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac održao javnu raspravu sa književnim stvaraocima. "Na dobrom smo putu ukoliko pisac odabere biblioteku za razgovor, a ne džetset rubriku tabloida"

Rasprava je održana nakon otvorenog pisma književnih stvaralaca ministru u kojem su izneli nekoliko predloga povodom redefinisanja stanja na književnoj sceni.

Ministarstvo kulture nam je dostavilo govor ministra Tasovca, koji vam prenosimo:

"Zahvalan sam književnicima i onima koji su inicirali raspravu, onima koji su naknadno dostavljali predloge, i onima koji su sumnjali u mogućnost uspeha ove rasprave.

Među piscima, koliko god se oni razlikovali među sobom, postoji saglasnost o tome da je naša književna scena 'institucionalno zapuštena' i da zahteva redefinisanje. Držim da je suština problema sa kojim se suočavamo jedan negativan trend u kome su savremeni pisci na putu da izgube uticaj kroz sopstveni medij - knjigu.

Društveni uticaj pisaca više se ostvaruje kroz masovne medije nego kroz knjigu. Publika pisce sve manje pamti po literarnom izrazu, a sve više po kolumnama ili političkim izjavama u medijima, koji i nisu zainteresovani za književnu reč, već pre svega za stavove javnih intelektualaca.

Tako se uticaj nekog pisca ne meri kvalitetom dela, već medijskom probojnošću. Posledica toga je gubitak kvalitativne hijerarhije, jedinog logičnog i pravednog merila stvaralaštva. Taj gubitak merila afirmiše i druge vanknjiževne kriterijume što dovodi do atomizacije književne scene kao i do pojave sve većeg broja lobija koji se bore oko sve manjeg kolača.

Paradoks je da u vremenu krize imamo i pisaca i izdavačkih kuća više nego ikad. Srazmerno tome, svako mesto za železničkom stanicom ima svoju književnu nagradu ili manifestaciju", rekao je Tasovac u svom govoru i izneo statistiku koja govori da se danas u Srbiji održava 135 književnih manifestacija, dodeljuje se 128 književnih nagrada, pisci su podeljeni u pet udruženja, imamo 1.100 izdavača, a samo prošlogodišnja produkcija je obuhvatila4.237 objavljenih knjiga koje se smatraju književnošću.

"Sa druge strane, knjižara je sve manje, a plašim se i čitalaca, jer su biblioteke sve ređe mesta susreta čitalaca sa piscima. Uveren sam da to obilje neće biti kriterujum koji će poroditi kvalitet, jer što je više pisaca, knjiga i nagrada, to je manje književne reči u javnom prostoru".

Tasovac je dodao da ministarstvo kulture i informisanja ne može da poboljša kvalitet književnih dometa, ali može da pruži podršku afirmaciji kvalitativnih kriterijuma, koje će sama struka artikulisati.

"Ideološki profil naše kulturne politike bih definisao u tri stava - potrebna nam je kultura koja nas kroz zajednički jezik integriše u jedno humano društvo, da naše kulturne vrednosti nerazumljive drugima nisu najbolje što možemo da ponudimo, a treći stav staje u tri reči: Institucija, institucija, institucija".

Ministar je dodao da, ukoliko pisac drži do sebe, između intervjua u rubrici "džetset" prestonog tabloida i gostovanja u biblioteci u unutrašnjosti, izabere ovo drugo, to će značiti da smo na dobrom putu.

Tagovi

Komentari 1

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Može i bolje

Apsolutno podržavam ovo što G-din Tasovac kaže, samo postoji jedan "mali" problem. Da bi pisac, t. j. autor došao da gostuje u unutrašnjost, u neku Biblioteku, potrebna su sredstva (makar i za troškove prevoza...), i naravno prepoznavanje potrebe za gostovanjem autora. Da bi do svega toga došlo, potrebno je da su Biblioteke nosioci kulturnog života u lokalnoj sredini. Na žalost, to nije tako. Mislim da bi prvenstveno trebalo poraditi na osavremenjavanju Biblioteka i njihovom marketingu, pa onda na ostalim problemima redom. Putujući po svetu...stekli smo utasak da su Biblioteke svuda PRVENSTVENO centar kvalitetnih informacija iz svih oblasti znanja, a ne servis "Daj mi knjigu, na ti knjigu." Dok gore navedene stvari ne budu svakodnevica u lokalnoj zajednici (i na nacionalnom nivou), do tada će i tabloidi zahvaljujući materijalnim mogućnostima i popularnosti ugošćavati autore, besednike, glumce...i ostale nosioce kulturnog i naučnog razvitka ove zemlje. I oni, ljudi moraju od nečega da žive.

SERIJE