Kultura

Napoleon u Beogradu - dokument koji pokazuje da je imao i "nežnu" stranu

Izvor mondo.rs

Iz Francuske, preko Italije, u Beograd je stigao dokument iz 1807. godine sa originalnim potpisom imperatora Napoleona I Bonaparte (1769-1821). Saznaje o čemu je reč!

Izvor: Viktor Lazić/Adligat/Mondo

Udruženje Adligat može da se pohvali još jednim vrednim "parčetom" istorije - dokumentom koji je potpisao lično imperator Napoleon! U beogradski Adligat je stigao kao poklon jedne grofice.

Reč je o neuobičajeno velikom dokumentu za to vreme ratova i kriza, što mu daje poseban značaj i vrednost. Potpisan je u slavnoj Palati Fonteblo u Parizu, 27. septembra 1807. godine. Jedan od najslavnijih vojskovođa istorije, dokument kojim se daje milost dezerteru Aleksandru Bernaru Radelskom osuđenom na "16 godina nošenja kugle sa okovima i 1.500 franaka kazne", potpisao je samo sa "Napoleon" uz obrazloženje: "Dajemo prednost milosrđu nad strogosti zakona". Ipak, osuđenik je dobio samo obično, a ne i potpuno pomilovanje.

Dokument sadrži još tri potpisa. Najznačajniji je, svakako, potpis arhikancelara imperije Žana Žaka Reži de Kambaseresa (1753-1824), vojvode Vojvodstva Parme, predsednika komisije i jednog od autora slavnog Napoleonovog zakonika za koji je sam Napoleon govorio: "Slavu mojih 40 pobeda potamniće jedan Vaterlo, ali slavu moga zakonika ništa neće potamneti".

To je jedan od najznačajnijih pravnih akata u istoriji sveta čiji je uticaj na sveukupno pravo i na pravo mnogih pojedinačnih zemalja, ogroman.

Dokument je potpisao i tadašnji francuski ministar pravde, senator i vojvoda Klod Ambroaz Renjije (1746-1814) i državni sekretar, vojvoda i jedan od najbližih Napoleonovih saradnika Ig Bernar Mare (1763-1839).

"Reč je o poklonu jedne grofice, koja nije želela da se njeno ime objavi. Međutim, troškovi u vezi sa porezima, transportom, osiguranjem, proverom autentičnosti bili su toliki da smo morali da angažujemo donatore u Beogradu da pomognu u njihovom pokrivanju", kaže predsednik Udruženja Adligat Viktor Lazić.

Izvor: Viktor Lazić/Mondo

On je istakao da nijedan veliki muzej na svetu nije veliki ako baštini samo lokalne artifakte, ma koliko oni značajni bili za svet.

"Luvr i Britanski muzej podjednako su značajni zbog svojih egipatskih i drugih svetskih zbirki, kao i zbog zbirki Francuske i Britanije. U tom pravcu i mi razvijamo Adligat, sa željom da se stvori svetsko čvorište kulture, umetnost i nauke. Nabavka dokumenta ovakvog značaja je samo jedan, ali važan korak u tom pravcu", naglasio je Lazić.

"Posredna veza ovog dokumenta sa Napoleonovim zakonikom svakako će biti razlog zašto verujemo da će stotine pravnika i naročito studenata prava želeti da poseti Adligat. U našoj redovnoj turi već je planirano da se istakne i veza Napoleona sa Srbijom, koja je višestruka i kompleksna. Napoloenova osvajanja i diplomatske akcije uveliko su se odražavala na Prvi srpski ustanak. Poznata je tvrdnja da se divio Karađorđu, kojeg je smatrao najboljim vojskovođom na svetu a srpske vojskovođe su mu na neki način okončale karijeru - od 37 ruskih generala koji su učestvovali u Borodinskoj bici čak 10 su bili Srbi ili srpskog porekla", rekla je potpredsednica Adligata, advokat Gorica Lazić.

MONDO TV O KARAĐORĐU

Karađorđe je bio visok 1.90m i otporan na metke
Izvor: MONDO

Ono što je nju posebno fasciniralo kod ovog dokumenta jeste to što je zarobljenik slovenskog porekla, iz posebne jedinice francuske vojske koja je formirana od bivših zarobljenika i od ljudi sa osvojenih teritorija.

"Zatim, svedočanstvo o neprikosnovenom pravnom uređenju Francuske imperije. Jedan običan dezerter prošao je komplikovane sudske procese a na kraju, da bi bio pomilovan, odobrenje je moralo da potpiše troje visokih državnih činovnika i sam imperator. Fascinantno!", kaže Gorica Lazić.

MONDO TV: NAJNEOBIČNIJI MUZEJ U BEOGRADU!

Tagovi