Srpska književnost može da se pohvali velikim brojem romana koji su ostavili dubok trag, ne samo u domaćoj kulturi već i u svetskoj književnosti.
Iako ne postoji "zvanična top lista" koja bi otkrila koji su to naslovi koje bismo svi morali da pročitamo, zna se da su Andrić, Ćosić, Crnjanski, Pekić, Kiš... neka od imena koja se bez izuzetka nalaze u samom vrhu svakog stručnog izbora.
Upravo su ovo autori s kojima smo se svi susreli tokom školovanja, a ono što smo nekada posmatrali kao "obavezno štivo", zapravo su vanvremenski dragulji kojima se iznova vraćamo.
"Na Drini ćuprija" - Ivo Andrić
Jedno od najznačajnijih dela srpske književnosti i jedno od najvažnijih dela Ive Andrića, našeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1961. godine.
Radnja je smeštena u Višegrad i prati istoriju čuvenog mosta na Drini i ljudi koji kroz različite epohe žive pored njega. Most tako postaje mnogo više od građevine, on je simbol vremena, susreta različitih kultura, ali i ljudskog stradanja.
Andrić kroz sudbine brojnih likova govori o velikim istorijskim promenama, ratovima i političkim previranjima, ali pre svega o čoveku koji pokušava da opstane u svetu koji se neprestano menja.
"Seobe" - Miloš Crnjanski
"Seobe" su jedan od stubova moderne srpske književnosti. Miloš Crnjanski u romanu prati sudbinu Srba koji su u 18. veku živeli u okviru Habzburške monarhije i bili primorani da se neprestano sele, tražeći mesto koje mogu nazvati domom.
Glavni junak Vuk Isaković je čovek rastrzan između dužnosti, ratovanja, porodice i večite želje za nekim boljim i mirnijim životom.
Crnjanski je kroz priču o seobama otvorio mnogo širu temu, pitanje identiteta, pripadnosti i večitog traganja za domom.
"Koreni" - Dobrica Ćosić
"Koreni" su jedan od najvažnijih romana srpske književnosti 20. veka. Dobrica Ćosić kroz priču o porodici Katić govori o Srbiji krajem 19. veka, ali i o sukobima koji nastaju unutar same porodice. U središtu romana nalaze se pitanja vlasti, politike, ljubavi, patrijarhata i odnosa između oca i sina. Porodica postaje svojevrsna slika društva koje se nalazi između tradicionalnog i modernog sveta.
2018. je snimljena i serija po romanu Dobrice Ćosića.
"Hazarski rečnik" - Milorad Pavić
"Hazarski rečnik" Milorada Pavića objavljen je 1984. godine i predstavlja jedno od najneobičnijih dela srpske književnosti. Roman je koncipiran kao svojevrsni rečnik i može se čitati nelinearno, različitim redosledima. Pavić kroz priču o misterioznom nestalom hazarskom narodu spaja istoriju, mit, fantastiku, filozofiju i ljubavnu priču.
"Sa pašnjaka do naučenjaka" - Mihajlo Pupin
Ova knjiga je nezaobilazno štivo za omladinu, svojevrstan model vaspitanja svakog deteta i mladog čoveka. I danas se odlomci nalaze u čitankama naših osnovaca, a najveće svetske zemlje su je koristile u svom školstvu još za vreme Pupinovog života.
"Derviš i smrt" - Meša Selimović
Četrdesetogodišnji derviš Ahmed Nurudin priča nam svoju ispovest od trenutka kada saznaje kako mu je brat nevin zatočen u tvrđavi. Pun introspekcije, ovaj psihološko filozofski roman svojevrsna je potraga za smislom života i toga da li smo na gubitku ako se taj smisao ne može ostvariti.
"Nečista krv" - Borisav Stanković
Ovo je jedno od najpoznatijih dela Bore Stankovića. Glavni lik je Sofka, poslednji potomak nekada ugledne porodice iz Vranja. Govoreći o njoj, Bora zapravo govori o uzdizanju, degeneraciji i gašenju jedne porodice, o moralnom izopačenju njenih članova, nesreći koja pada na Sofkina leđa i prenosi se na njene potomke.
"Bašta, pepeo/Rani jadi/Peščanik" - Danilo Kiš
Trilogija porodičnog ciklusa romana ovog pisca. Andreas Sam, glavni junak, kroz sva tri dela pripoveda nam najpre o svom ocu, o detinjstvu, svojim jadima… da bi se u poslednjem delu, kroz sudbinu oca jedne porodice, oslikala logorska istorija 20. veka.
"Kad su cvetale tikve" - Dragoslav Mihajlović
Ovaj kratki roman govori o beogradskom (dušanovačkom) bokseru Ljubi Sretenoviću (zvanom i ‘Šampion’ i ‘Ljuba Vrapče’) – roman o emigraciji, o nostalgiji, politički roman, triler s ubistvom, knjiga o odrastanju i urbanosti, roman o boksu...
"Ubistvo s predumišljajem" - Slobodan Selenić
Selenić se okreće posledicama sloma Jugoslavije i ratovima devedesetih godina 20. veka. Priča je saopštena iz današnjeg vremena, a radnja smeštena u prve posleratne godine. Jedna mlada djevojka, podstaknuta radoznalošću, želi da sastavi literarno delo na temu sudbine svoje bake. Tako postupno otkriva i precizno osvetljava zbivanja koja su dovela do nekoliko tragičnih slučajeva. Roman je dobio i filmsku adaptaciju u režiji Gorčina Stojanovića.
Podsetite se:
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
Svet poznatih nadohvat ruke. Sve goruće teme, aktuelna dešavanja i najsočniji tračevi na jednom mestu. Pridruži se Viber zajednici ŽIVOT POZNATIH i budi u toku svakog dana!