10 remek-dela epske fantastike po preporuci Brendona Sandersona: Sa ovim naslovima nema greške

Ako ste pročitali sve od Tolkina, Martina i samog Sandersona, a i dalje ste gladni vrhunskih svetova, magije i neizvesnosti, imamo dobre vesti za vas. Najveće ime savremene epske fantastike otkrilo je svoje favorite! Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Youtube printscreen / Everything In Middle Earth/Instagram/brandsanderson
  • Brendon Sanderson izdvojio je 10 omiljenih romana epske fantastike, među kojima su dela Rotfusa, Hob, Keja, Pračeta i Mekafri.
  • Na listi su i knjige koje su oblikovale samog Sandersona, poput 'Zmajoubice', 'Sabrijela' i 'Zmajevog leta'.

Brendon Sanderson je jedno od najvećih imena u svetu fantastike, ali je mnogo više od običnog autora u ovom žanru. Sanderson je i veliki obožavalac i pasionirani čitalac epske fantastike koji s vremena na vreme daje svojim čitaocima uvid u to šta i sam privatno čita. Za ljubitelje žanra koji traže nešto novo za čitanje, to je odlična polazna tačka.

Sandersonova dela pomogla su da se mlađe generacije uvedu u svet fantastike, a sam pisac često ističe knjige koje su njega inspirisale. Pored romana uz koje je zavoleo ovaj žanr, Sanderson bira i novija ostvarenja koja smatra zanimljivim.

U nastavku su neke od knjiga koje Sanderson preporučuje svim ljubiteljima fantastike.

1. "Ime vetra" ("The Name of the Wind")

Često spominjan među najboljim fantastičnim knjigama u poslednjih 25 godina, roman Patrika Rotfusa "Ime vetra" započeo je serijal Hronika o Ubici Kraljeva. Objavljen 2007. godine, roman je nastao nakon što je Rotfus proveo godine prerađujući ga pre nego što ga je izdavačka kuća DAW Books prihvatila. Originalna priča je potom podeljena u tri zasebne knjige.

"Ime vetra" ubrzo dospelo na listu bestselera New York Times-a. Sanderson je Rotfusa nazvao genijem, i nije teško shvatiti zašto. Rotfus majstorski okreće uobičajene klišeje fantastike na glavu: njegov lik, Kvot, već je legendarna ličnost na samom početku priče. Međutim, kako se radnja odvija, stvarnost iza Kvotovog nasleđa pokazuje se daleko složenijom.

2. "Zmajev princ" ("Dragon Prince") 

Objavljen 1988. godine, "Zmajev princ" autorke Melani Roun prvi je deo istoimene trilogije. Godinama pre nego što je Sanderson postao poznat po svojim strogim magijskim sistemima, autorkini "Sunčani letač" ("Sunrunners") već su delovali unutar jasno uspostavljenih pravila. Roun ulaže podjednako truda i detalja u političke aspekte i lične odnose između moćnih porodica, kao i u sam magijski sistem.

"Zmajev princ" je bio veliki komercijalni hit i lansirao je autoru među najveće zvezde žanra. Njegov uspeh doveo je do kompletiranja trilogije, kao i do nastavka u vidu trilogije Dragon Star. Za obožavaoce Brendona Sandersona, "Zmajev princ" nudi uvid u stil fantastike koji ga je formirao.

3. "Zmajoubica" ("Dragonsbane")

Brendon Sanderson ističe roman Barbare Hembli "Zmajoubica" kao jednu od knjiga zaslužnih za to što je zavoleo fantastiku. Objavljen 1985. godine, ovaj roman ne prati klasičnog „izabranog“ protagonistu. Džon Aversin važi za živu legendu i jedinog čoveka koji je ubio zmaja, ali priče koje o njemu kruže ne odgovaraju čoveku kog čitaoci zapravo upoznaju.

Možda najzanimljiviji lik u knjizi jeste Dženi Vejnest, Džonova partnerka. Dženi je veštica, ali su je svakodnevne obaveze sprečile da dostigne svoj puni magijski potencijal. Ona se bori između porodičnog života i želje da postane moćna onoliko koliko zna da može. Posmatranje sveta kroz njene oči pokazalo je mladom Sandersonu koliko fantastika kao žanr može biti raznolika.

4. "Sto hiljada kraljevstava" ("The Hundred Thousand Kingdoms") 

Trilogija Nasleđe autorke N. K. Džemisin započela je 2010. godine romanom "Sto hiljada kraljevstava". Ovo je bio njen izdavački debi i osvojio je nagradu Locus 2011. godine za najbolji prvi roman. Još ređe za debi ostvarenje, roman je bio nominovan za nagrade World Fantasy, Nebula i Hugo.

Knjiga se često hvali zbog izuzetnog osećaja čuđenja i fascinacije koji izaziva. Džemisin božanstva svog univerzuma stavlja direktno u priču, pretvarajući ih u oružje vladajuće porodice. Bogovi su direktno umešani u politiku tog sveta i oblikuju međuljudske odnose. 

5. "Crna prizma" ("The Black Prism") 

Objavljen 2010. godine, roman Brenta Viksa "Crna prizma" postigao je trenutni uspeh, dostigavši 23. mesto na listi bestselera New York Times-a. Uspeh romana izrodio je serijal Lightbringer, kao nastavak njegove trilogije Night Angel. "Crna prizma" je učinila Viksa jednim od najbrže prodavanih savremenih pisaca fantastike.

"Crna prizma" donosi magijski sistem izgrađen oko svetlosti i boja. Korisnici ove hromaturgije poznati su kao Crtaci (Drafters) i oni mogu pretvoriti specifične boje u magijsku supstancu poznatu kao luksin. Viks je već uveliko pisao ovu knjigu kada je Sanderson izdao sopstveni roman sa magijom zasnovanom na bojama — "Ratnik Sećanja" ("Warbreaker").

6. "Ubica: Učenik" ("Assassin's Apprentice")

Roman "Ubica: Učenik" iz 1995. godine početna je tačka trilogije Vidovnjaci (The Farseer Trilogy) autorke Robin Hob i temelj za njen širi serijal Svet Drevnih (Realm of the Elderlings). Ovo je ujedno bio i prvi put da je autorka Margaret Astrid Lindholm Ogden objavljivala pod pseudonimom Robin Hob, nakon što je godinama pisala pod imenom Megan Lindholm prelazeći na epsku fantastiku.

Knjiga uvodi čitaoce u priču o FicŠivalriju Vidovnjaku, vanbračnom sinu princa Šivalrija. Fic treba da bude obučen za ubicu, ali Hob koristi njegov boravak u zamku da istraži njegove odnose i mesto unutar kraljevske porodice. Sanderson nije jedini autor koji se zaljubio u ovaj roman — Džordž R. R. Martin ga smatra jednom od najboljih knjiga fantastike ikada napisanih.

7. "Sabrijel" ("Sabriel") 

Ljubitelji fantastike znaju da su nekromanti, otkad žanr postoji, uglavnom negativci. Autor Gart Niks je preokrenu ovu poznatu ideju u svom romanu „Sabrijel“ iz 1995. godine, koji predstavlja prvi deo njegovog serijala Staro Kraljevstvo (Old Kingdom). Umesto da koristi nekromantiju za podizanje mrtvih i pravljenje haosa, glavni lik (Abhorsen) ima zadatak da vraća mrtve tamo gde im je mesto.

Ovaj mali preokret čini "Sabrijel" izuzetno zanimljivim. Niks uzima jedan od najstarijih klišea žanra i prilagođava ga taman toliko da čitaocima pruži nešto potpuno sveže. Knjiga je osvojila nagradu Aurealis za najbolji omladinski roman i najbolji fantastični roman.

8. "Tigana" 

Ljubitelji i pisci smatraju "Tiganu" jednom od najboljih knjiga fantastike svih vremena. Napisao ju je Gaj Gavrijel Kej i objavio 1990. godine. Knjiga uspeva da ispriča potpunu i vrednu priču bez potrebe za beskrajnim nastavcima. Radnja se vrti oko kletve moćnog čarobnjaka koji magijom briše identitet i sećanje na zemlju Tiganu za sve osim za one koji su rođeni pre kletve.

"Tigana" je jedno od najslavnijih jednotomnih dela fantastike i bila je u najužem izboru za nagradu World Fantasy 1991. godine. Keja izuzetno cene drugi pisci u žanru i često ga nazivaju "omiljenim piscem tvog omiljenog pisca". Kej je tokom 1970-ih radio sa Kristoferom Tolkinom na sređivanju i objavljivanju "Silmariliona".

9. "Zmajski let" ("Dragonflight") 

Kamen temeljac autorke En Mekafri, roman "Zmajski let", objavljen je 1968. godine i pokrenuo je čuveni serijal Jahači zmajeva iz Perna (Dragonriders of Pern). Knjiga je spojila dve prethodno objavljene novele, uključujući Potragu za Vejrom (Weyr Search), koja je autorki donela nagradu Hugo 1968. godine. Time je postala prva žena koja je osvojila nagradu Hugo za književnost.

Sanderson ne izdvaja isključivo "Zmajski let", već preporučuje čitaocima da pročitaju bilo koju knjigu autorke En Mekafri. S obzirom na to da je ovo prva knjiga u njenom najpoznatijem serijalu, predstavlja savršeno mesto za početak. Mekafri je pomogla u revoluciji prikaza zmajeva u fantastici, dajući im sposobnost za emocije i stvaranje dubokih veza sa svojim jahačima.

10. "Straža! Straža!" ("Guards! Guards!") 

Serijal Svet Diska Terija Pračeta obuhvata čak 41 knjigu, što može delovati zastrašujuće čitaocima koji žele da urone u ovu popularnu franšizu. Srećom, romani ne čine jednu kontinuiranu priču i ne moraju se čitati određenim redosledom. Objavljen 1989. godine, Pračetov roman "Straža! Straža!" smatra se jednom od najboljih knjiga u celom serijalu i odličnim početkom za nove čitaoce.

Ova knjiga uvodi podserijal o Gradskoj straži i omiljenog lika Sema Vajmsa. Brendon Sanderson je naveo ovaj roman kao jedan od svojih omiljenih u celoj franšizi. Kako je Pračet pisao ovaj serijal dugi niz godina, čitaoci kroz knjige mogu pratiti kako autor postaje sve bolji i veštiji u svom zanatu, piše CBR.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

Bonus video:

This browser does not support the video element.

Predstavljena je knjiga intervjua sa Ljubivojem Ršumovićem, pod nazivom „Pomozi mi kazati” Izvor: Kurir