• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Grlom u jagode: Beograd kakvog više nema

 Tamara Sekulović
Autor Tamara Sekulović
Izvor mondo.rs

Četiri decenije kasnije, "Bane Bumbar" je i dalje u Beogradu. "Miki Ruburoza" je osetio slast života u inostranstvu. "Čombe" je i dalje sjajan drug. "Grlom u jagode" serija koju smo obožavali napunila je 40 godina.


"Zamisli kada ti i ja budemo u starackom domu, neka druga dva kulova, Francuza, negde u Parizu pljuckaju u dalj i kažu: 'Treba otici u Beograd. To je prava stvar"

Ovaj dijalog dvojice sjajnih glumaca - Branka Cvejica i Mikija Manojlovica - u jednoj od najpopularnijih domacih serija svih vremena "Grlom u jagode" verovatno je najupecatljiviji u celo, ostvarenju, koje ovih dana puni 40 godina od emitovanja prve epizode! I bez dileme, i dalje je aktuelna tema. Cetiri decenije kasnije...

"Bane Bumbar" i "Miki Rubiroza". Sve smo vam rekli, zar ne? A ako dodamo i Combeta, "mrdaca ušima"? Naravno da znate o cemu je rec!

Autori i ucesnici serije su se prisetili da ovo "mezimce" nekadašnje Radio-televizije Beograd "gazi" svoju petu deceniju od svog nastavka. Možda se ne bi ni dosetili da nije bilo upravo Combeta, tacnije Bogdana Diklica.

Tacno pre tih 40 godina, jedna porodica, najbolji prijatelji, manje i vece ljubavi, živeli su svoje živote u posleratnom Beogradu, gde su mladi išli na igranke na Kalemegdanu, bili ogovarani i ogovarali u Rovinju, pili "koktu" u cuvenom kaficu "Šansa", a "faca" je bio onaj koji nosi farmerke, a ne pantalone.

Bane Bumbar je u deset epizoda ove serije pokušavao da "postane covek" kroz vreme u kojem se nekada živelo i odrastalo...

Imali smo priliku da razgovaramo sa legendama koje su ucestvovale u pravljenju još legendarnije serije, cija popularnost ne jenjava i nakon 40 godina. Iz tog razloga se niko ne buni kada RTS reprizira "Grlom u jagode", a dugovecnost ove serije je misterija i njenim tvorcima...

Iskoristite priliku da budete deo jubileja:

Kulturni centar Beograda, uz podršku Radio-televizije Srbije, Filmskog centra Srbije, Vulkan izdavaštva i Canon-a, obeležava ovaj jubilej u Dvorani Kulturnog centra Beograda, gde vas od 28. do 30. oktobra 2016. ocekuje svih 10 epizoda serije, razgovori sa autorima i glumcima, izložba fotografija i knjiga o seriji.

"Ne znam da odgovorim koja je tajna dugovecnosti ove serije. Mi smo svi radili tu seriju vrlo strasno i ambiciozno, da ona bude s jedne strane ozbiljna, a s druge strana laka i zabavna, pa da natera na razmišljanje. Trudili smo se da bude za sve generacije, da odiše Beogradom, tim vremenom i nekim prethodnim. Ali, tajne nema. Mislim da je nisam našao ni ja, ni neko drugi. To se, jednostavno, desilo poput hemije koja se zove ljubav - niko ne može da definiše kako je do toga došlo i zašto se baš taj covek s tom ženom baš tako zavoleo", istakao je reditelj i scenarista serije Srdan "Ðidi" Karanovic, koji je u vreme emitovanja imao svega 29 godina.

Jubilej od cetrdeset godina nije doživelo nijedno filmsko ili televizijsko ostvarenje Jugoslavije, što ovu seriju cini još posebnijom, a Karanovic istice da je i to jedan od aspekata na koji je ponosan i zahvalan, ali da ništa nije savršeno...

"Ja ne mislim da je ona idealna, ima tu mnogo grešaka, kao i na svemu što sam radio. 'Grlom u jagode' smatram jednim dugackim filmom u nastavcima", istakao je reditelj.

Bogdan Diklic, koji tumaci lik Combeta, ima drugu interpretaciju za uspeh koji "Grlom u jagode" i dalje ima...

"U to vreme nije bilo toliko ometaca ljudske duše. Svi ti ljudi u seriji se vole beskrajno i kroz konflikte. Ometaca ljubavi i ljudske duše u to vreme nije bilo toliko, koliko ima danas - mislim proteklih 15, 20 godina tog nabujalog konzumerizma, tehnicizma, interneta, mobilnih telefona... Ljudi su se sretali, doživljavali u direktnom i neposrednom kontaktu, voleli u tim kontaktima, nisu se voleli preko interneta i sms poruka. Možda je malo banalno ovo moje tumacenje onoga šta je tajna dugovecnosti ove serije, ali to je više instinkt, nego artikulisana misao i nadam se da ste me razumeli", rekao je "Dik".

Radni naslov serije je bio "Zašto sam postao covek" i svaka epizoda se završava kada glavnom (anti)heroju posle poraza nekog njegovog, pride neko i kaže: "Sad si postao covek". Medutim, taj naslov je suviše asocirao na cuvenu knjigu iz socijalistickog i komunistickog vaspitanja koja se zvala "Kako se kalio celik". Zbog toga je naslov promenjem, a Karanovic smatra da je sadašnji naslov predložio Goran Markovic, dok su ostali to podržali.

S tim u vezi, ništa ne bi bilo isto bez Baneta Bumbara, kojeg je tumacio Branko Cvejic - mladic cije odrastanje i (ne)sazrevanje smo kroz seriju pratili, onaj koji je uvek na greškama pokušavao da "postane covek"...

"Dosta puta sam prešao s novobeogradske na staru stranu Beograda za snimanje uvodne špice serije. Još ako se racunaju i ponavljanja - navozao sam se", rekao je "Bane Bumbar" kroz smeh za MONDO i iako nije mogao da se seti koliko je koštala "kokta" u kaficu "Šansa" gde su se u seriji okupljali, pokušao je da objasni njegovo videnje uspešnosti ove kultne serije:

"Pitali su me ko mi je bio inspiracija i na koga sam se ugledao kada sam tumacio lik Baneta Bumbara, a odgovor je - na život! To mi je bila jedina inspiracija. A, zašto to tako dugo traje? E, to je zanimljivo. U nekom trenutku u životu prestanete da slavite rodendane i pocnete da starite. Ali, kada se dode u ovako neke godine, rodendani opet pocnu da se slave jer ste ponosni što ste toliko proživeli. Divno je što se ovo obeležava na taj nacin."

Serija je radena i emitovana sedamdesetih godina 20. veka, ali prica pricu o ljudima koji su živeli u šezdesetim. Od muzike, preko radnje, sve odiše nostalgijom tog vremena...

"Ja sam bio nostalgican još dok sam pisao ovu seriju. Sedamdesetih sam bio nostalgican za šezdesetim kad sam išao u gimnaziju. Nostalgija je više oblik života. Znate, možete biti nostalgicni i za jednim lepim letovanjem s koga ste se vratili pre mesec dana. Mislio sam da je ta nostalgija neka boja koja je dobra za celu seriju i njenu autenticnost", istakao je Karanovic.

Gordana Maric je bila jedina prisutna "ženska" iz glumacke ekipe serije, a njen lik Goca je Banetova prva ljubav, kojoj se uvek na neki nacin vracao.

"Mislim da je potpuno isti nacin odrastanja mladica i devojaka tog vremena. Taj 'tinejdž' period je najosetljiviji, to je velika trema - gde si, ko si, šta si... Pogotovo ako ti se neko dopada, ti to kriješ, to je stid, baš kao u seriji, gde se svi trude da se prave da su samo prijatelji. U seriji je sve to divno uradeno i udara na osecaj za istinu. Zato je s jedne strane komicno, jer je to opšte i danas i uvek, to je vecno pitanje, kad si tako rovit i nesiguran, kad ne znaš gde si i ko si - da li da odustaneš, da li da ipak pokušaš... To je vecno, to ne može da se promeni kada su u pitanju osobe tog uzrasta", rekla je Gordana za MONDO.

Evo koji je savet Miki Rubioza dao Banetu Bumbaru za "muvanje" devojaka:

Grlom u jagode, muvanje
Izvor: YouTube

Gordana se seca i kakvo je uzbudene osetila nakon što je prvi put procitala scenario, ali i istakla važnost ovog "jugoslovenskog dela".

"Ja sam citala scenario kao neku relikviju, bila sam oduševljena. Jedna epizoda je kao jedan ozbiljan film, potpuno odvojen. U tom periodu meni je toliko imponovalo što sam dobila tu ulogu, ali je bila prisutna i velika trema da li cu odgovoriti tom zadatku. Uvek sam nekako bila mokra oko pazuha od te treme i uzbudenosti, jer je to stil bez glume, potpuno dokumentarno, što je predstavljalo ogroman izazov. Zahvalna sam i srecna sam što proslavljamo 40 godina, jer je to jedno veliko delo za naše jugoslovensko bice, koje možda kod nekih i dalje cuci."

Možda je ipak Miki Manojlovic "poentirao" znacaj "Grlom u jagode" i dugovecnosti koja odlikuje ovu seriju. On nije mogao da prisustvuje konferenciji, ali imate priliku da procitate njegov stav iz knjige "Grlom u jagode - 40 godina TV serije".

"Prva izuzetna popularnost serije 'Grlom u jagode' bila je rezultat i potreba širokog TV gledališta, i kulturnog nivoa publike, i srecnog susreta originalnog dela sa duhom vremena. Repriza je bilo puno. Uporedivati popularnost današnjih serija sa serijom 'Grlom u jagode' je neumesno. Kulturni nivo celog društva se obrušio, sakrio se u mislece ljude kojih je sve manje. Dugovecnost serije se može objasniti i potrebom bega od srpskih pornografskih televizija tokom ratova i kasnije do danas, do katastrofalnog rada cuvene RRA, koja je gomilom dozvola za nacionalne frekvencije omogucila da se dno smisla tako važnog medija kao što je televizija dotakne brzo i u njemu pusti dobok koren neuništive biljke zvane primitivizam.

Popularnost serije 'Grlom u jagode' ne jenjava dok ima ljudi koji prepoznaju razornost takvog duha, kulove na dužnostima koje ne mogu vršiti, svuda oko nas moldavski stajling i mode de vie muškaraca i žena koji ne pamte 80-e niti bilo koju raniju epohu. A, njih je sve više. Mislim da je srpski projekt ofanzivnog turbo-folka, kao nacin da se vlada državom, dodatno uništio snage koje su Jugoslaviju mogle sacuvati od posledica interesa velikih sila i lokalnih giganata – neznalica i šovinista", zakljucio je popularni "Miki Rubiroza" koji je prvi imao farmerke u kraju.

Pored glumacke ekipe i reditelja, novinarima se obratio i kompozitor Zoran Simjanovic, kojem je ova serija bila "prvenac" što se ozbiljnog rada na televiziji tice, a muzika koju je napravio za potrebe "Grlom u jagode" je nastavila da bude prepoznatljivi "osecaj" ove price i dan-danas.

"To je moj prvi ozbiljan igrani projekat. Ja sam na pocetku cuo da ce se to snimati, ali ja nisam bio pozvan - trebalo je neko drugi da radi. Medutim, taj se nije pojavljivao i Ðidi (Srdan Karanovic) je rekao da cu ja raditi. Televizija se protivila, jer nisam bio neka zvezda, ali Ðidi je rekao svoje i ja sam onda ušao u tu celu pricu. Imao sam užasnu tremu kada sam procitao scenario i video da je fantastican tekst,i da ce to sve da bude super. E, sad ja ako upropastim s muzikom, šta ce to da bude... Iako nisam religiozna, prvi put sam u životu sam se pomolio Bogu i rekao: 'Daj bože da dobro ispadne muzika, ne zbog mene, nego zbog Ðidija, da mu ne upropastim seriju'. I ovaj je izgleda saslušao nevernicku molbu moju", istakao je Simjanovic, koji je kasnije radio muziku  na kultnim filmovima poput "Nacionalna klasa", "Balkan Ekspres", "Specijalno vaspitanje", "Maratonci trce pocasni krug" i mnogi, mnogi drugi.

Otkrio je "Simke" da je napravio dve verzije muzike za 'Grlom u jagode'.

"Ova koju svi znate i druga, koju sam nazvao 'Balkanska', inace meni licno favorit. Ali, bio sam preglasan i tako se pokazalo da demokratija nekad može i da pomogne (smeh)", kaže on.

Prisetio se Simjanovic još jedne anegdote u vezi sa "Grlom u jagode".

"Naš gitarista Simica postao je otac, rodio mu se sin, ali je stalno na probe dolazio mrtav umoran. 'Covece, on nikad ne spava, stalno se budi', govorio nam je. Ja sam mu dao snimak cele muzike za 'Grlom u jagode' i rekao mu: 'Pusti mu ovo, možda pomogne'. Narednog dana dolazi Simica i vice sa vrata: 'Zaspao je! Zaspao je'".

O dugovecnosti serije i njenoj popularnosti...

"A, zašto je ovo ispalo ovako dobro? Ja sam svojim studentima govorio - jedina vrednost je vreme. Ono što preživi, to je vredno. Ono što se brzo zaboravi, to nije", zakljucio je Zoran.

Grlom u jagode Muzika
Izvor: YouTube

A, šta bi junaci radili kada bi došlo do nastavka...?

"Nemamo pojma, ali eto mogu da fantaziram samo. Mislim da je filmom 'Jagode u grlu' završena prica o celoj toj generaciji. Mislim da bi u trecem delu, vecina snimanja morala da se desi u inostranstvu, jer bi deca svih njih otišla da žive van zemlje, a to bi bilo teško moguce snimati. Razni bi završili na drugacijim ideološkim i politickim stranama, a ostali bi tako hranili golubove u beogradskim parkovima i igrali šah", istakao je reditelj.

Možda je razlog što i današnje generacije uživaju u prici koja je nastala pre 40 godina, taj što ima nekih dodirnih tacaka izmedu Baneta, Combeta, Rubioze i mladih koji danas odrastaju u Beogradu...

"Ja mislim da je taj period ljudskog života – odrastanje, doba puberteta, nešto najzanimljivije u ljudskom životu, osim možda kraja života. Kad se time bavite, a mnogi su se time bavili u istoriji filma, odmah pronalazite da ljudi narocito u mladosti cesto prave velike greške, odnosno, da su cesto u zabludi i zato idu grlom u jagode", rekao je Karanovic za MONDO svoje videnje istih "zabluda" mladih svakog vremena.

Podsetite se šta je Branko rekao o seriji za MONDO TV:

Diklicu je uloga Combeta bila prva uloga koju je dobio kad je imao svega 22 godine kao student na Akademiji.

A, na ideju o proslavi jubileja su došli...

"Sve je pocelo kada me je pre godinu i po dana, Bogdan Diklic podsetio da ce uskoro biti 40 godina od emitovanja serije i rekao da se niko nece setiti. Od tada, ta ideja ceka priliku koja se stvorila kada je Stefan mene pitao da se ovaj foaje pretvori u izložbeni prostor. Apetiti su postali veci, pa se došlo na ideju da se i cela serija prikaže na velikom platnu, kao i da se napravi knjiga, koja sadrži, izmedu ostalog, fotografije snimanja i razgovore sa celom ekipom serije", istakla je Maja Medic, a Stefan Arsenijevic i ona su autori projekta i priredivaci knjige "Grlom u jagode - 40 godina TV serije".

"Potisnuo sam malo kako sam je dobio. Bio sam na dva probna snimanja. Na prvom probnom snimanju su mi se odsekle noge i bio sam grozan, a nekim cudom sam pozvan i na drugo probno snimanje. Ja to više ne doživljavam kao svoje profesionalno iskustvo, vec ga doživljavam kao životno iskustvo. Ja sam medu tim divnim ljudima kao decacic od 22 godine - medu tim divnim, strpljivim, tolerantnim, duhovitim ljudima - stasavao tih pola godine, susreo se ne samo sa nekim zanatskim stvarima, vec bivao u komunikaciji i druženju sa njima opušteniji, manje uplašen, nekako usudujem se reci da su mi umnogome pomogli i u sticanju samopouzdanja.

Ja se danas, na srecu ili nažalost, osecam kao deda tog decka koji je igrao u seriji. Kao da je on sada na Akademiji, roditelji su mu na poslu, pa eto ja kao penzioner sam ovde da ga zastupam na ovom susretu. Stvarno se tako osecam. To je ono kad vam vreme, ne oduzme, nego uzme ono što mu pripada, u najlepšem smislu te reci i onda ste vi samo uspomena tog dogadaja. Vi ste samo neko ko je sticajem raznih okolnosti u tome sudelovao. Vi intimno možete da budete srecni zbog toga, ali moje pravo da se sada dicim time jednostavno ne postoji, jer je vreme jace i siguran sam kad mi odemo u malo težu demenciju, da ne kažem, kad biološki nestanemo, da ce ta serija i dalje da živi", poetican i nostalgican je bio glumac.

"Da li je Diklic završio svoje izlaganje? (smeh) Mi smo se svi poznavali izmedu sebe – i glumci i autorska ekipa. Jedino koga nikad nisam pre toga video je bio jedan plavi, visoki, štrkljasti, nosati covek i evo 41 godinu se družimo s velikim zadovoljstvom", kroz šalu je Cvejic istakao prisnost koju oseca prema kolegi i prijatelju.

A, ono što nas je posebno zanimalo da nam Cvejic kaže je ko je bio u pravu kada se pricalo o odlasku i ostanku u zemlji - Bane Bumbar ili Miki Rubioza?

"U sceni kada njih dvojica stoje na stanici i Bane kaže: 'Zamisli kada ti i ja budemo u starackom domu, neka druga dva kulova, Francuza, negde u Parizu pljuckaju u dalj i kažu: 'Treba otici u Beograd. To je prava stvar'. U pravu je bio Karanovic što je to napisao i kao što vidite, sad se smejemo tome... U pravu je bio onaj koji je otišao."

Grlom u jagode - Bane i Miki
Izvor: YouTube

Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici -MONDOZabava,kao i na Twitteru@Mondo_zabava.

Komentari 43

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Kum Ziki

Bas gledao ovih dana ali nisam je nasao na netu gde bi je skinuo :-( ...fenomenalna serija

Film

Sjajna serija.Nego gde je Aleksandar Bercek njega niko nije spomenuo,a bio je medju glavnim ulogama.Ova serija bj trebalo vise da se reprizira,ima se sta i nauciti od nje.Pozz od generacije '96.!

Велбужд

И "Више од игре"!!!

SERIJE