Slušaj vest

Poznata srpska glumica, Rada Đuričin, preminula je u svojoj 91. godini. Dramska umetnica iza sebe je ostavila stotine uloga koje je maestralno odigrala, a svoju karijeru nikada nije gradila na skandalima, niti je o privatnom životu ikada javno govorila. 

Zato je mnoge i iznenadilo kada se saznalo da je njen suprug bio upravo čuveni Dragoslav Popović (1926. - 2013.), profesor nuklearne fizike na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, koji je bio vođa stručnjaka koji su konstruisali nulti reaktor u Institutu za nuklearne nauke "Vinča" kada se 1958. dogodio incident pri kojem bivaju izloženi smrtnonosnoj dozi zračenja i odlaze na lečenje u Kliniku "Kiri" u Parizu.

O ovom istorijskom događaju Dragan Bjelogrlić je snimio film "Čuvari formule" po romanu dr Gorana Milašinovića. Ovo ostvarenje pobralo je brojne nagrade na festivalima, a publika je hipnotisano gledala trenutke istorije ovekovečene na velikom platnu. 

A kakva priča stoji iza ovog filma?

U najkraćem - ovo je priča o srpskom Černobilju. Mada se sada sve češće koristi naziv - srpski Openhajmer.

U jeku hladnoratske krize, oktobra 1958. godine, grupa naučnika sa Nuklearnog instituta Vinča sprovodi tajni projekat koji vodi profesor Dragoslav Popović. Zbog nepredviđenih okolnosti bivaju izloženi smrtonosnoj dozi zračenja i jugoslovenska tajna policija ih vodi u kliniku "Kiri" u Parizu na lečenje.

Francuski medicinski tim predvođen profesorom Georgesom Mathéom zaključuje da je njihovo stanje kritično i da su im dani odbrojani. Iako je Mathé celi svoj život posvetio borbi protiv nuklearnog oružja i duboko prezire projekat na kojem su radili jugoslovenski naučnici, on predlaže da se po prvi put u istoriji izvede delikatna i neizvesna intervencija zamene koštane srži ozračenih pacijenata.

Scena iz filma"Čuvari formule"
Youtube/Cobra Film Official/Screenshot 

U svakom slučaju priča je ujedno i neverovatna i potresna u isto vreme, a o svemu je svojevremeno govorio i sam pisac Goran Milašinović prema čijoj knjizi "Slučaj Vinča" je Bjela snimio film.

Prema njegovim rečima to je bio prvi incident takve vrste u tadašnjoj Jugoslaviji.

"Eksperimentalni reaktor u Vinči je inače počeo da radi nekih šest meseci pre akcidenta. To je bio takozvani mali B reaktor. Poznati su bili slučajevi u svetu pre Vinče da su se naučnici ozračivali i nažalost umirali, kao što se desilo i tokom čuvenog Projekta ’Menhetn’, to jest rada na atomskoj bombi", rekao je Milašinović.

A kad smo kod atomske bombe, on ističe da prema istraživanjima koje je sprovodio prilikom pisanja romana, došao do zaključka da je nesporna činjenica da je Jugoslavija imala nameru da napravi atomsku bombu.

On potvrđuje da je tadašnja Jugoslavija krila ono što se dogodilo u Vinči. 

"I taj zavet ćutanja na neki način traje sve do danas", tvrdi Milašinović koji ističe da je u ono vreme puštena samo kratka vest o svemu, te da čak ni rodbina nije znala ništa o tome.

"Iz Pariza su ga dopremili u metalnom kovčegu, porodici je bilo zabranjeno da vide telo. Verovatno je bio razlog taj što je SFRJ na čelu sa Titom želela da se prikaže svetu kao jedna napredna i moderna država koja uz pomoć štapa i kanapa stvorila jedan takav nuklearni institut kakav je Vinča. Nije bilo tek tako da jedna mala i siromašna država stvori tako moderan nuklearni institut", objašnjava, ali je javnost otvoreno počela da sumnja upravo zbog činjenice da je telo doneto u Jugoslaviju u metalnom kovčegu. 

Tito je želeo da Juga ima atomsku bombu
Profimedia 

Inače, profesora Dragoslava Popovića u filmu "Čuvari formule" igrao je Raša Bukvić.

Raša Bukvić u Čuvarima formule
youtube/Adria Film/printscreen 

Bonus video:

Promo Beograd Vinča

Izvor: Mondo Jelena Sitarica

Svet poznatih nadohvat ruke. Sve goruće teme, aktuelna dešavanja i najsočniji tračevi na jednom mestu. Pridruži se Viber zajednici ŽIVOT POZNATIH i budi u toku svakog dana!