Milica Todorović 3. februara je na svet donela sina Bogdana, a u javnost je nakon toga izašla žena koja tvrdi da je supruga čoveka sa kojim je Milica dobila dete, što je značilo da se ne radi o slobodnom čoveku, sa ove tačke gledišta barem ne na papiru.
Javnost ne prestaje da priča o ovoj temi, a ono čega se niko nije dotakao jeste - čije prezime nosi pevačicino dete?
To nije poznato iz razloga što se ne zna da li će N.M. zakonski priznati dete, da li je to možda već učinio, ili to neće učiniti. U slučaju da ga ne prizna, dete će nositi Miličino prezime - Todorović.
Šta je po zakonu moglo da se uradi kad se dete rodilo?
S obzirom na to da Milica i N.M. nisu u braku, samim tim ne postoji zakonska pretpostavka ko je otac deteta. U tom slučaju, neophodna je izjava o priznanju očinstva, odnosno pravnosnažna sudska odluka. Prijava rođenja deteta se vrši u porodilištu.
Ako je Milica izrazila želju da ime oca bude navedeno u prijavi koja se obavlja preko eBebe, prijavu su morali izvršiti zajedno, u porodilištu, odnosno - neophodno je prisustvo oca prilikom prijave. Ako je to bio slučaj, onda je Milica istovremeno potpisala izjavu o ocu deteta, dok je on bio u obavezi da ode u matičnu službu u opštini na kojoj je dete rođeno i potpišete zapisnik o priznavanju očinstva najkasnije u roku od 30 dana od dana rođenja deteta kako bi sve procedure koje su pokrenute u porodilištu mogle nesmetano da se realizuju.
Ako roditelji deteta nisu u braku i majka ne želi da navede ime oca, ona dete može prijaviti sama.
Prisustvo majke u matičnoj službi prilikom potpisivanja zapisnika o priznavanju očinstva nije potrebno ukoliko je u bolnici potpisala izjavu o ocu deteta.
Sve dok lice označeno kao otac deteta ne potpiše zapisnik o priznavanju očinstva u matičnoj službi, nijedna procedura pokrenuta u porodilištu neće biti realizovana.
Utvrđivanje očinstva
Postoje dva načina utvrđivanja očinstva: priznanjem i sudskim putem.
Izjavu o priznanju očinstva po zakonu može dati muškarac koji je navršio 16. godinu života i koji je sposoban za rasuđivanje.
Izjava ne strogo lična i ne može se dati preko zakonskog zastupnika, niti preko punomoćnika, što znači da je N.M. u tom slučaju morao to da obavi - lično. Pod uslovom da je to uradio.
Izjavu o priznanju očinstva, kako zakon nalaže, mogao je dati pred matičarem, organom starateljstva (centar za socijalni rad), javnim beležnikom, sudom ili u testamentu.
Sa izjavom o priznanju očinstva mora da se saglasi i majka deteta (u ovom slučaju Milica Todorović) ako je navršila 16. godinu života i ako je sposobna za rasuđivanje.
Saglasnost majke nije potrebna pod uslovom da je ona u prijavi rođenja deteta navela da ocem deteta smatra muškarca koji je kasnije priznao očinstvo.
Izjava o priznanju očinstva, kao i izjava o saglasnosti sa priznanjem očinstva, ne mogu se opozvati. Ipak, postoji mogućnost da se sudskim putem traži poništenje izjava ukoliko postoje razlozi apsolutne ili relativne ništavosti.
Utvrđivanje očinstva sudskim putem
U slučaju da očinstvo nije utvrđeno priznanjem, onda se ono može utvrditi sudskim putem, što znači da je neophodno podneti tužbu radi utvrđivanja očinstva.
Pravo na utvrđivanje očinstva imaju: dete, majka i muškarac koji tvrdi da je otac deteta.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
Bonus video:
Izvor: Telegraf/ Mondo
Svet poznatih nadohvat ruke. Sve goruće teme, aktuelna dešavanja i najsočniji tračevi na jednom mestu. Pridruži se Viber zajednici ŽIVOT POZNATIH i budi u toku svakog dana!
· Reaguj