Život čuvene glumiceIte Rine koja je dva puta menjala ime i jednom zauvek promenila sudbinu mogao bi bez problema da posluži kao scenario za film. Rođena kao Ida Kravanja, a zapamćena kao Ita Rina i kasnije Tamara Đorđević, prošla je put od male sredine do evropske slave, i nazad, vođena srcem.
Sve je počelo sasvim slučajno - izbor za mis dvadesetih godina na kom je umalo postala Mis Slovenije, odveo ju je pravo u svet filma. Iako joj porodica nije bila naklonjena toj ideji, Ida je prelomila i sama otišla u Berlin, gde je započela karijeru.
Njen prvi filmski angažman bila je manja uloga u filmu "Šta deca kriju od roditelja", što je bilo ironično simbolično, jer je i sama krila svoj put u filmski svet od porodice.
Proboj je doživela ulogom u kontroverznom filmu "Erotikon" (1929), koji je postavio nove granice filmske smelosti tog vremena.
Nakon premijere u Parizu, obožavaoci su je bukvalno izneli iz sale na rukama, što je njeno ime lansiralo među najveće evropske filmske zvezde.
Upoznaje Miodraga zbog kog se svega odrekla
I baš kada je bila na vrhuncu, desio se preokret - ljubav. Udala se za beogradskog inženjera Miodraga Đorđevića, promenila veru i ime, postavši pravoslavka pod imenom Tamara Đorđević, i umesto ponude za Holivud i svetsku karijeru izabrala je porodični život. Postoji priča i da ju je Miodrag ucenio rekavši: "Holivud ili ja", iako je Rita već izabrala njega.
Ratne godine provele su je daleko od reflektora – u borbi za porodicu, često i na ivici egzistencije.
Nekadašnja diva nosila je teret svakodnevice, ali nije odustajala. Da bi prehranila najrođenije prodavala je dragocenosti i radila teške fizičke poslove.
Ivo Andrić je spasio smrti
Zbog patriotizma, Ita je zamalo završila u nacističkom zatvoru. Pred izbijanje Drugog svetskog rata 1939. godine, prihvatila je ulogu u filmu nemačke produkcije "Centrala Rio".
Morala je da dokazuje da nije Jevrejka, a tokom snimanja filma posvađala se sa čovekom koji je vređao Jugoslaviju, a za koga se ispostavilo da je gestapovac.
Ova situacija bila je prilično opasna jer su gestapovci hapsili koga i kako su hteli, što se desilo i mnogim glumcima. Itu je zatvora spasao tadašnji ambasador kraljevine Jugoslavije u Berlinu, a kasnije naš nobelovac Ivo Andrić, koji joj je savetovao da se hitno vrati u domovinu. Pošto je već snimila svoje scene, odmah je spakovala kofere.
Inače, Ida se nakon 1945. na filmu pojavila samo još jednom, u manjoj ulozi u filmu "Rat" iz 1960. godine zajedno sa Batom Živojinovićem.
Posle rata, zbog njenih zdravstvenih problema, sa mužem se preselila u Budvu, gde su izgradili kuću i živeli do njene smrti 1979. godine. Preminula je u 72. godini tokom razornog zemljotresa koji je pogodio crnogorsku obalu, a presudan je bio napad astme. Sahranjena je u Beogradu na Novom groblju, pored književnog velikana Borisava Stankovića i vajara Petra Ubavkića.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
Bonus video:
Svet poznatih nadohvat ruke. Sve goruće teme, aktuelna dešavanja i najsočniji tračevi na jednom mestu. Pridruži se Viber zajednici ŽIVOT POZNATIH i budi u toku svakog dana!