• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Buka u Beogradu: Da li je ovo rešenje?

Izvor mondo.rs

"Rat" kafedžija i stanara u Beogradu traje godinama, i čini se, pored donošenja oštrijih propisa, on i dalje tinja. Neprofitna organizacija Libek predstavila je danas svoje rešenje problema.

 Buka u Beogradu: Libek nudi nova rešenja Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović
Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović, ilustracija



Beograd je poznat po noćnom životu i ludom provodu. O tome pišu i britanski Gardijan, Independent, španski listovi "El Pais" i "Vos Populi" i drugi. Turista je iz godinu u godinu sve više...ali ova slika ima i naličje – buka koja remeti normalan život građana.

Sredinom prošle godine gradska vlast je upravo zbog brojnih pritužbi i protesta stanovnika centra Beograda, donela odluku da se u ulicama u centru grada muzika može emitovati do 23 sata radnim danima, vikendom do ponoći.

Konačno san - muzika do 23 časa u Cetinjskoj

A nevladina organizacija Libertarijanski klub Libek danas je predstavila svoje viđenje rešenja ovog decenijskog problema.

Kažu, nije potrebno ograničiti radno vreme jer time grad gubi 5, 3 miliona dinara godišnje, već predlažu drugačije rešenje.

"Noćni život predstavlja jedan od glavnih proizvoda Beograda i stubova turističke ponude grada. U ugostiteljstvu je zaposleno više od 10.000 ljudi (2,7 odsto zaposlenih u Beogradu), a godišnji promet je 200 miliona evra“, istakao je Petar Čekerevac, izvršni direktor Libeka i dodao da je ta oblast posebno važna za mlade ljude sa niski kvalifikacijama koji radeći u tim objektima izdržavaju porodicu.

On je na današnjoj konferenciji za novinare istakao da se baš tim ograničavanjem radnog vremena smanjuje broj dostupnih radnih mesta kao i da se usporavaju investicije.

"Procene su da je cena propuštenih ekonomskih prilika zbog lošeg regulativnog okvira u ugostiteljstvu oko 40 miliona evra godišnje za gradsku privredu, a da država gubi čak sedam miliona evra zbog nižih prihoda PDV-a."

Kako je objasnio regulativa je nedovoljno dobra, ne samo sa aspekta ograničavanja buke, već i inspekcijskog nadzora, ali i previše taksi i troškova koji se nameću preduzetnicima.

ZVUČNA IZOLACIJA I KOMUNALCI PROTIV BUKE

Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Ova organizacija u prvi plan ističe rešenje problema buke. U studiji koja je rađena proteklh nekoliko meseci došlo se do zaključka da se ovaj, za veliki broj sugrađana gorući problem, ne rešava skraćivanjem radnog vremena i "stavljanjem svih ugostitelja pod jednu kapu", nego da treba ponuditi mogućnost izbora.

"Kao prvo ugostiteljima treba ponuditi opciju da rade i nakon tih 24 sata, ali uz odgovarajuću izolaciju, kako bi se smanjilo ispuštanje buke u okolinu. Ukoliko im je to skupo, ili ne žele iz nekog drugog razloga, onda oni potpadaju pod postojeću regulaciju koja kaže "muzika se gasi u 23 sata, a lokal zatvara u ponoć“, objasnio je Mihajlo Gajić, direktor ekonimske istraživačke jedinice Libeka.

Beograđani protiv buke : Teško ostvarivo

Predstavnica Udruženja "Beograđani protiv buke" Ana Davičo, pak smatra da je ova studija neizvodljiva, bar kada je reč o rešavanju problema buke. “To za zvučnu izolaciju, pa to je nemoguće sprovesti jer mnogi kada otvaraju lokal u stambenoj zgradi skidaju izolaciju kako bi se videli neki detalji enterijera, a i u regulativi toga nema. I nisu problem samo stambene zgrade… šta je sa splavovima na kojima je jačina muzike i do 120 decibela? Problem nije rešen, a pitanje je i kako će. A kada je reč o kontroli buke ispred klubova teško da je ostvarivo da to kontrolišu komunalci. Njih nema dovoljno niti to hoće da rade“, istakla je Davičo dodala da je najvažnije da predstavnici Grada čuju i građane i ugostitelje i ponude neko rešenje.


E, sad...to je rešenje kada je reč o primarnoj buci koja je posledica rada samog lokala. Postoji i druga vrsta buke na koju se Beograđani žale , a to je dreka i galama posetilaca noćnih klubova, kafića, saobraćajna gužva, taksi vozila.

Tu, opet, ovo udruženje predlaže veću kontrolu komunalnih policajaca.

"Možda bi rešenje moglo da bude baš to. Da na raskrsnicama u tim ulicama gde postoji više klubova i kafića, uvek budu raspoređeni komunalni policajci. Znate, to šta se dešava ispred lokala nije u nadleženosti ugostitelja. Trebalo bi da postoji neki plan pojačane kontrole na mestima gde su noćni klubovi“, istakao je Gajić.

Članovi ovog udruženja u svojoj studiji predlažu manje regulacije od postojeće jer smatraju da previše regulacije dovodi do propusta i nejasnoća.

Mislimo da nije potrebno zalaziti u to da li su zidovi i plafon glatki, da li na stolu stoji stolnjak ili podmetači za čašu, da li imaju javni telefonski priključak (a u eri smo mobilnih telefona). Takođe, nadležnosti turističke i sanitarne inspekcije se prepliću, problematično je i tumačenje racionalno iskorišćenog prostora jer jednom inspektoru će nešto biti dobro raspoređeno, dok će drugom prostor biti nedovoljno iskorišćen. Tu se otvaraju onda mogućnosti za koruptivne radnje“, kaže Gajić i ističe da u tom slučaju nema pobednika, već samo poraženih.

Predstavnici udruženja Libek smatraju da bi balansiranija regulacija pružila mogućnost preduzetnicima da povećaju investicije, pruže bolje usluge, a da će od toga ekonomsku korist imati svi Beograđani.

Svoju studiju vide kao neku vrstu podloge za buduće razgovore predstavnika Grada, ugostitelja i kivnih građana.

"Jastuk protest" u Beogradu: Nećemo buku

(J.S.)

Komentari 33

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Čuburac

Koja KOMUNALNA POLICIJA? Nemaju m*da da udju u bilo koji klub, kafić, splav! jURE Ljude koji prodaju jaja na N.BEOGRADU na haubi, oduzimaju! Udjite u BUTIK 1, 2, 3. ! Malo MORGEN!

Nemanja

Ili stavite 5cm zvucnu izolaciju (koliko za dva muzicka studija), ili utisajte muziku da ljudi mogu medjusobno da se cuju dok pricaju, ili one koji posecuju te nocne klubove itd. odvedite na gradiliste ako zele da sebi ostete sluh. To su sve moguce i izvodljive opcije.

seka

To je neizdrzivo kad komsiluk zaredja par dana zurki, kamoli s klubovima koji su otvoreni vise meseci ili citave godine. Da se poludi. Jesam ja za nocni zivot, ali treba i da se spava. A svakako se necemo izvinjavati nekim strancima (ili nasim jednako nebitnim likovima), sto nisu imali jos par sati vise da se odvale od zivota.

special image