Evo nekoliko zanimljivosti o našem sistemu imuniteta.
Prosto receno, naš imuni sistem je mreža celija, tkiva i organa koji rade zajedno da zaštite naše telo od negativnih uticaja i opasnosti. U retkim slucajevima, kao kod primarne imunodificijencije na primer, imuni sistem ne postoji ili ne radi kako treba, ali kod vecine zdravih ljudi on odvaja "prijatelje" od "neprijatelja" i odgovara na pretece invazije "neprijatelja" u vidu bakterija, virusa , parazita...
MONDO aplikacija ponovo na Google Play Store! PREUZMITE JE!
Evo pet cinjenica o ovom važnom sistemu koje možda niste znali:
1. Imuni sistem može da se prilagodi okolnostima
Naš sistem imuniteta "napravljen" je tako da radi u pozadini i održava nas zdravim. I kod vecine zdravih ljudi, on ce se prilagoditi promenama u spoljašnjoj sredini, ali i u samom organizmu, tako da efikasno može da odgovori na "napade" novih klica, bakterija i virusa svakog dana. Stalna izloženost novim bakterijama omogucava našem imunom sistemu da "uci" i time postaje efikasniji u odbrani našeg organizma.
Osobe koje pate od hronicne imunodeficijencije imaju oštecen imunitet, što ih cini narocito podložnim infekcijama razlicitih vrsta.
2. Naš stomak je "prva linija odbrane"
Najveci deo našeg imunog sistema nalazi se u našem gastrointestinalnom traktu. "Creva i uopšte, naš sistem organa za varenje, je najvredniji deo našeg imunog sistema, jer se upravo tu reguliše sve što se dešava. Vaš gastrointestinalni trakt radi na tome da razlikuje loše bakterije od dobrih, koje su kljucne za naše opšte zdravlje, pa i za naš imuni sistem. I verovali ili ne, ovaj provera u crevima zapocinje još pre rodenja, dakle, dok je beba još u maminom stomaku", objašnjava za "Hafington post" imunolog dr Ketrin Vosner.
3. Timus (grudna žlezda) ima svojih "pet minuta slave" dok ne udemo u pubertet
Timus svojih "pet minuta slave" doživljava dok smo mladi. Lociran je iza grudne kosti, izmedu plucnih krila i odgovoran je za proizvodnju važnog tipa belih krvnih zrnaca koji se zovu T-limfociti ili T-celije.
Nezrele T-celije šalju se u timus, u kojem sazrevaju i postaju važan deo urodenog i stecenog imunog sistema našeg organizma, boreci se protiv bakterija i virusa. Interesantno je da kad udemo u pubertet timus pocinje da se smanjuje i polako se pretvara u masno tkivo.
4. Bez slezine može da se živi
Slezina je jedan od najvecih limfaticnih organa u telu, i ona našu krv precišcava oslobadajuci je od virusa, bakterija i drugih agenasa koji mogu da izazovu bolesti. Nalazi se iza želuca, ispod dijafragme i ovaj organ je "višenamenski filter" koji precišcava našu krv, odstranjujuci neispravna crvena krvna zrnca, a istovremeno je i neka vrsta "skladišta" koje cuva bela krvna zrnca koja mogu da proizvode antitela u slucaju da se razbolimo.
Kad se naše telo bori sa nekom infekcijom, slezina privremeno poraste, ali ako naprsne ili pukne (prilikom saobracajke, recimo) mora biti odstranjena. Iako možemo da živimo bez slezine, našem organizmu je lakše da bude (i ostane) zdrav ukoliko je ona tamo gde treba da bude. Naš imuni sistem ima mnogo 'viškova', za svaki slucaj. Ukoliko se javi neki problem, ili neki deo otkaže, ti 'viškovi' nam omogucavaju da opstanemo.
5. Antitela su mikroskopska "pešadija"
Kad naš organizam otkrije bakterije ili virus, ili bilo koje strano telo koje može da izazove imuni odgovor, to je okidac za stvaranje antitela. Kad su jednom stvorena, antitela pamte šta je napalo organizam i sprecavaju te iste antigene (bakterije, viruse, alergene) da ponove napad. I upravo ta cinjenica je ono što leži u osnovi koncepta vakcinacije.
I iako je naš imunitet skoro savršen sistem, malo "pomoci prijatelja" nije na odmet. Šta je najbolje što možete da uradite? PERITE RUKE. Osim toga, dobro je i da pokušate da se hranite što je moguce zdravije i da (pomalo bar) vežbate. I, naravno, trebalo bi da izbegavate stres (pošto je malo verovatno da cete u tome uspeti, probajte bar da ne jedete dubre).