Hrvatski premijer danas je, na čelu delegacije hrvatske vlade, položio venac na zagrebačkom groblju Mirogoj povodom 22. godišnjice operacije Oluja.

Plenković je rekao da je "u to vreme državnička mudrost i odvažnost prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana, u kompleksnim međunarodnim i sigurnosnim okolnostima, doprinela oslobađanju ne samo većine okupiranih teritorija Hrvatske, već je značila i strateški preokret odnosa u BiH i sprečavanje nove Srebrenice u Bihaću" kao i da je "zahvaljujući 'Oluji' došlo do postizanja Dejtonskog i Pariskog sporazuma".

Predsednik Sabora Gordan Jandroković je rekao da je operacijom "Oluja" kojom je "oslobođena skoro petina okupirane teritorije slomljen san o Velikoj Srbiji" kao i da je Hrvatska u "Oluji" iskazala "zajedništvo svih ljudi i veliku vojnu silu".

Jandroković je rekao da je "Oluja" bila legitimna oslobodilačka akcija, da je "Hrvatska morala da oslobodi svoje okupirane teritorije nakon pet godina poniženja, patnje i ubijanja".

Na pitanje kako Hrvatska i Srbija imaju oprečne stavove o "Oluji" i šta treba da se dogodi da se tenzije smanje, odgovorio je da "svi vodeći ljudi vode računa da politika Hrvatske prema susednim državama, pa i Srbiji, bude politika dobrosusedskih odnosa i okrenuta podršci da te zemlje postanu članice EU, a one koje žele i NATO".

"Kada je u pitanju Domovinski rat i 'Oluja' onda je važna istina. Mi jako dobro znamo da je sve započelo krajem 80-tih godina snažnom i neprijateljskom Miloševićevom propagandom. Znamo da je ceo koncept Velike Srbije bio osmišljen na vojnom osvajanju tadašnje JNA i paravojnih snaga u Hrvatskoj i BiH", dodao je, prenosi Hina.

Naglasivši da je tadašnje hrvatsko vođstvo, predvođeno Tuđmanom, "želelo mirnim putem da zaokruži teritorijalnu celovitost zemlje", Jandroković je kazao da "to nije bilo moguće zbog nekooperativnosti i agresivnosti druge strane, pa je Hrvatska vojnim putem oslobodila svoje okupirane teritorije i tu nema nikakve mogućnosti za drugu interpretaciju".

U Hrvatskoj i Srbiji obeležava se 22. godišnjica od vojno-policijske akcije Oluja, koju zvanični Zagreb obeležava kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, dok se u Srbiji 4. i 5. avgust obeležavaju komemoracijama i sećanjem na stradale i prognane u toj akciji.

Godišnjica Oluje: Hrvatska slavi zločin nad Srbima

Za Srbiju vojna operacija "Oluja" je najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koje su se dogodilo u ratovima na prostorima bivše SFRJ, a u kojem su oko 62 odsto žrtava bili civili.

Hrvati opet slave Oluju, i to uz Prljavo kazalište

Akcija hrvatske vojske za cilj je imala zapravo iseljavanje celokupnog stanovništva srpske nacionalnosti, a nakon proterivanja zabeležena su paljenja, pljačke i likvidacije malobrojnih Srba koji nisu hteli da napuste svoje domove.

Broj izbeglih Srba različito se procenjuje - hrvatski izvori imaju podatak o 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o najmanje 250.000.

Za zločine počinjene u toku "Oluje" u Hrvatskoj niko nije krivično odgovarao.