Poražavajuća statistika o našem zdravlju…
Svakog sata u našoj zemlji od bolesti srca i krvnih sudova umre šest osoba, pokazala je poražavajuca statistika objavljena na Dan srca.
Samo tokom prošle godine od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 52.102 osobe i to 28.314 žena i 23.788 muškaraca, podaci su Instituta za javno zdravlje Batut.
"Kardiovaskularne bolesti su vodeci uzrok smrtnosti u svetu, pa i u Srbiji gde 54 odsto ljudi umre zbog tog zdravstvenog problema", rekao je predsednik Udruženja za srcanu slabost prof. Petar Seferovic na simpozijumu "Rizicna raskrsnica: dijabetes, koronarna bolest srca i srcana insuficijencija" koji se održava u Beogradu.
On je naglasio da su dve epidemije savremenog sveta dijabetes i kardiovaskularne bolesti cesto povezane, te da je šecerna bolest faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja.
"Kada govorimo o šecernoj bolesti moramo da razumemo da je to jedna od vrlo izraženih i možda najvecih epidemija savremenog sveta. Smatra se da u zemljama Istocne Evrope oko 60 odsto stanovništva koje ima više od 50 godina ima neku vrstu poremecaja šecera u krvi", pojasnio je Seferovic.
Na simpoziju ucestvuje više od 400 lekara - najpoznatijih domacih, ali i evropskih endokrinologa i kardiologa. Prof. Francesko Kosentino iz Karolinske univerzitetske bolnice u Štokholmu kaže da je postignut veliki napredak u lecenju koronarne bolesti poslednjih 20 godina.
On je podsetio da je pre deset godina bila mnogo veca smrtnost od infarkta srca nego danas i da je napredak napravljen zahvaljujuci ugradnji stentova i primeni trombolitickih lekova.
Danas, kako je rekao, veliku smrtnost i dalje ima srcani zastoj i zaustavljanje rada srca.
Upitan zbog cega je srcana slabost sve masovnija pojava on je objasnio da je stanovništvo u svim zemljama sve starije, a da se sa starošcu povecava broj srcane slabosti.
"Imamo bolje lekove koji sprecavaju srcani udar ili infarkt te ljudi duže žive, ali srcana slabost nije nešto što može da se reši. Od srcanog udara covek možda ne umre, ali zadržava srcanu slabost", pojasnio je on.
Poslušajte i šta o svemu tome kaže dr Jelena Gudelj Rakic: