• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

DANAS JE SVETA PETKA: Ovo nikako ne radite

Izvor mondo.rs

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave danas praznik posvećen Svetoj Petki - Prepodobnoj mati Paraskevi, koja je bila zaštitnica žena, siromašnih i bolesnih.

Njen kult neguje se vekovima u jugoistocnoj Evropi, kako kod Srba, tako i kod Grka, Rumuna, Bugara, a poštuju je i pojedini nehrišcanski narodi na srednjem istoku. Prema predanju, Sveta Petka je pomagala bolesne i hranila gladne.

U Srbiji je veliki broj lekovitih izvora dobio ime po Svetoj Petki, a jedan od njih je u Beogradu, na Kalemegdanu, pored crkve posvecene ovoj velikoj svetiteljki, gde su njene mošti dugo pocivale.

Veruje se da se na Kalemegdanskoj tvrdavi nalazi cudotvorna voda koja leci one koji je uzimaju s verom u Boga i ljubavlju prema Paraskevi.

Kapela Svete Petke je podignuta na tom izvoru za koji se veruje da isceljuje ocne bolesti i u tu se, kao velika svetinja, cuva mali prst svetiteljke.

I u beogradskom naselju Železnik nalazi se još jedan izvor Svete Petke za koji vernici tvrde da je lekovit i cudotvoran.

Prica se da su baš na tom izvoru slepi progledali, nepokretni prohodali, a nerotkinje uspele da dobiju decu...

Srpska cudotvorka

Po predanju, Sveta Petka je srpskog porekla, i potice iz imucne i pobožne porodice. Rodena je u Epivatu u Trakiji, izmedu Silinavrije i Carigrada, krajem 10. ili pocetkom 11. veka. Na ikonama je predstavljena u monaškoj odeci sa krstom u ruci.

Bila je usamljena, mnogo godina je provela u pustinji, a prema predanju, javio joj se andeo i usmerio je da širi Hristovu veru. U doba pozne starosti poslušala je glas andela, ostavila pustinju i vratila se u Epivat. Tu je poživela još dve godine u neprestanom postu i molitvi.

Prepodobnu mati Paraskevu proslavio je njen podvižnicki život u pustinji, ali i mnogobrojna cuda koje je, kako kažu verovanja, ucinila posle upokojenja, a prema recima vernika, cini ih i dan danas.

Nakon što se, prema predanju, svetiteljka u snu javila nekom Georgiju i Jefimiji, hrišcani iz Epivata pronašli su njene mošti i preneli ih u hram Svetog Petra i Pavla. Njene cudotvorne mošti prenošene su od tada mnogo puta. U Carigrad, pa u Trnovo, a onda su opet vracene u Carigrad, pa odatle u Beograd. Sada se njene mošti nalaze u rumunskom gradu Jašiju, a mali prst na Kalemegdanu.

Cudesna Sveta Petka: Reka vernika na Kalemegdanu

Bugarski car Jovan Asen 1238. po jednima je oteo, po drugima jednostavno preneo mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenete, po zapovesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.

Kneginja Milica uspela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu.

Sultan Sulejman Drugi preneo je mošti svete Paraskeve 1521. u Carigrad.

Konacno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je preneo u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gde su i danas.

Na grobu Svete Petke, kaže legenda, dogadala su se razna cudesa. Pored njenih moštiju u Jašiju vernici se najviše mole za isceljenja od raznih bolesti, spas od opasnosti, ratova, surove smrti…

Prepodobna mati Paraskeva, zaštitnica i cudotvorka, posebno je omiljena svetiteljka medu Srbima.

ŠTA KAŽU VEROVANJA

Narodna verovanja kažu da na današnji dan ne sme da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, a pogotovo to ne treba da rade žene.

Mnogi koji veruju u Svetu Petku, tvrde da se ona uvek odazove molitvama, posebno za zdravlje i srecu porodice. Ali, kad je neko jednom prizove u svoj dom, ona kasnije dolazi i nepozvana, kad god porodici preti neka nesreca.

Javlja se i upozorava svoje vernike uglavnom kroz snove. Svetu Petku, na njen dan, 27. oktobra mnogi prizivaju u pomoc, paleci tamjan i zalivajuci slavski hleb crvenim vinom, pominjuci u molitvama Petkovicu ili Pejcindan. Potom popiju vodu sakupljenu s izvora uz manastire posvecene njoj. Ta se voda naziva adžijama.

Njome u ponoc treba ugasiti i svecu koja se taj dan, drži upaljena 24 sata. Sveca se cuva do sledece slave jer ima svojstvo zaštitnika.

A od kolaca koji je isekla, ili domacica ili žena gost koja je prva stigla, treba sacuvati mrve. Posle ponoci ih valja posuti po tavanu kuce ili pod krevete. Snovi koji se te noci sanjaju bice prorocki, tvrdi tradicija. I dodaje da ce devojke koje sacuvaju mrvice, pošto su pojele parcence hleba namenjenog Svetoj Petki, te noci videti i svoju sudbinu, i buduceg muža u snu.

Komentari 25

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Nesa

Samo mit.jedini je isus hrist u koga treba verovati.

Ilija 91

Slava ti i hvala za sve Sveta Petko! Moli Gospoda za nas gresne!

Outside the box

"Ne treba raditi teske stvari" To je nastalo iz razloga sto je cilj bio da danas ljudi budu vise u molitvi, i da se posvete duhovnosti. Npr ako pustis masinu da pere ves (sto kada je ovo nastalo nije postojalo) ne znaci da radis tezak posao, jer ti svakako za vreme dok masina opere mozes da se molis...

special image