Neki umeju da se pretvaraju da im je zanimljivo i ono što je užasno dosadno, dok se drugima od dosade spava, što baš i ne mogu da sakriju.
To može da dovede do nekih neprijatnih situacija - da klecnete glavom usred poslovnog sastanka ili predavanja, da se svim silama trudite da ne zaspite dok vam se neko obraca i gleda direktno u vas...
Ali, zašto se nekima spava kada im je dosadno?
Sudeci prema specijalisti za san dr Nilu Stenliju, sposobnost osobe da zaspi ima veze sa osecajem sigurnosti.
"Zato, kada su na nekom mestu gde nisu izloženi stresu, u bezbednom su okruženju - možda slušaju predavanje ili gledaju film - ljudi bez problema mogu da zaspe", kaže on.
Takvi scenariji mogu da dovedu do "smirivanja uma", bez stresa i anksioznosti kojima smo inace izloženi.
Stenli objašnjava da ta mentalna smirenost koja prethodi snu, omogucava ljudima da se kognitivno "udalje" od okruženja, a ponekad to cak i ne shvate.
Medutim, to ne znaci nužno da je dosada uzrok, cak i ako su vam predavanje ili film izrazito dosadni.
Ekspert za san Kristin Hensen kaže da neocekivana potreba za snom tokom dana nema baš mnogo veze sa dosadom, i da je to obicno posledica nedostatka energije.
"Ti ljudi su verovatno umorni i potrebno im je malo da se oporave, pa kada imaju šansu da budu manje budni i fokusirani, dozvole sebi da dremnu", kaže ona.
"To se dešava u situacijama kada su pasivni, kada nema izgleda da ce neko nešto tražiti od njih ili ih nešto pitati, i naravno, gde misle da ih niko nece primetiti", dodaje ona.
Uobicajeno je i da zadremamo u mraku jer toplo i mracno okruženje dozvoljava ljudima da se potpuno "iskljuce" iz okruženja.
Hipnoterapeut specijalizovan za probleme u spavanju Maks Kirsten saglasan je da je nedostatak sna uglavnom uzrok zašto nam se pridrema kada nam je dosadno. Ipak, dodaje da vecina ljudi ne prepoznaje kada se nije dovoljno naspavala, i redovno se oslanjaju na kofein kao na nešto što ce ih "podignuti".
"U kombinaciji sa netolerancijom dosade i tendencijom da im sve brzo dosadi, ovi ljudi prvo pocinju da sanjare, a to onda vodi dremanju, na isti nacin kao što se vozacima desi da zaspe, posebno kada voze na autoputu i fokusiraju se samo na svetla", istice Kirsten.
"Ljudi koji su odmorniji i koji nisu jeli skoro - jer varenje hrane cini da budemo privremeno umorni - generalno mogu da se odupru i da ne zaspe kad im je dosadno".
Zanimljivo, ekspert za san dr Nerina Ramlakan saglasna je da ljudi ponekad zadremaju od dosade, i objašnjava da telo tada upada u stanje hipnogogickog transa.
"To se dešava kada je mozak bombardovan, ili je bio bombardovan, velikom kolicinom informacija. Time što se mozak prebacuje u stanje slicno transu, on pametno traži nacin da bude 'oflajn', kako bi ispraznio 'mentalne prostorije' i vrati se na zadatak fokusirane".
Ramlakanova kaže da se to cesto dešava ljudima koji dosta vremena provode gledajuci u ekrane.
Dakle, osim smanjene izloženosti ekranima, šta ljudi mogu da urade da ne dovedu sebe u situaciju da klecnu glavom na sastanku, na primer?
Prvo, i veoma ocigledno rešenje je da spavate dovoljno, najmanje sedam sati tokom noci. Takode, može da pomogne i redovno vežbanje jer ce to ubrzati metabolizam i apsorpciju kiseonika.
Bilo bi dobro i da izbegavate alkohol i crveno meso, da tokom duge smene na poslu pravite kratke pauze.