Znamo da je štetno unositi previše soli, ali novo istraživanje pokazuje da je opasno i ako ne unosimo dovoljno soli. Koliko je onda taman?
Rezultate ove kontroverzne "Lanset" studije kritikuju drugi naucnici, koji tvrde da je vecina drugih studija pokazala da nizak unos soli smanjuje rizik od srcanog i moždanog udara.
Ishrana koja sadrži veoma malo soli ili previše soli, veoma je štetna po zdravlje, sudeci prema novoj medunarodnoj studiji koja tvrdi da kolicina soli koju vecina ljudi unosi nije opasna po zdravlje srca.
Strucnjaci generalno preporucuju da se ne unosi više od šest grama soli dnevno, dodajuci da dnevni unos veci od toga dovodi do visokog krvnog pritiska, kao i povecanog rizika od srcanog i moždanog udara.
Ali, nova studija medicinskog casopisa "Lanset" koja je pratila ishranu 95.767 ljudi iz 18 zemalja, kaže da nikakve razlike po zdravlje nema ako se dnevno unosi izmedu 7,5 i 12,5 grama soli.
Autori ove studije cak idu toliko daleko da tvrde kako unos soli manji od pet grama dnevno izlaže ljude vecem riziku od kardiovaskularnih bolesti, što se pokazalo u ovoj studiji, mada drugi naucnici tvrde da to ne može biti tacno.
"Naša studija nudi dokaze da umeren unos soli ima dobre efekte na kardiovaskularno zdravlje, ali i da je potencijalno opasno ako se unosi premlao ili previše", kaže strucnjak sa Mekmaster univerziteta u Kanadi, Endru Mente.
"Našim telima su potrebni važni nutrijenti poput natrijuma, ali je pitanje koliko", dodaje on.
Kontroverzna studija je otkrila da visok unos soli povecava nivo krvnog pritiska i dovodi do veceg rizika od moždanih udara. Medutim, to je primeceno u društvima gde se unosi mnogo soli, više od 12,5 grama dnevno, kao na primer u Kini gde se soja sos koristi u velikim kolicinama.
Štaviše, oko 80 odsto kineskih zajednica koje su ucestvovale u studiji unose veoma mnogo soli, dok 84 odsto zajednica izvan Kine spada u grupu onih koji umereno unose so.
Naucnici primecuju da nijedna od zajednica iz 18 zemalja koje su ucestovovale u studiji nije uspela da unosi manje od pet grama soli, što je preporuka Svetske zdravstvene organizacije, i da ih vecina unosi barem osam grama.
Telu je potreban natrijum, a u toplijim podrucjima gde se ljudi više znoje, so lako izlazi iz tela – a posledice manjka soli su manje poznate.
"Iako nizak unos soli reguliše nivo krvnog pritiska, ako se unosi premalo, može da ima i druge efekte, ukljucujuci i povecanja odredenih hormona koji se povezuju sa povecanim rizikom od srcanih bolesti i smrti", istice profesor Mente.
Ipak, drugi strucnjaci imaju kritican stav prema rezultatima ove studije.
"Ono što je kontroverzno u ovoj studiji je tvrdnja da može biti opasno ako se unos soli spusti na nivo koji preporucuje Svetska zdravstvena organizacija", kaže profesor Tom Sanders sa Kraljevskog koledža u Londonu.
"Povecan rizik od srcanih bolesti ucesnika studije koji su unosili veoma malo soli verovatno nema nikakve veze sa tim", dodaje on.