Nekoliko velikih zabluda i nekoliko činjenica o vitaminima. Evo šta treba da znate.
Ako uzimate vitamine koji vam nisu potrebni, ne samo da bacate novac, vec možete i zdravlje da ugrozite. Evo najcešcih mitova o vitaminima, ali i nekoliko istinitih cinjenica.
Mit: Svi mogu da imaju koristi od uzimanja multivitamina.
Pocetkom 20. veka, manjak vitamina bio je cesta pojava. Ali danas, malo je verovatno da patite od ozbiljnog nedostatka nekog vitamina u meri koja može da vam ugrozi zdravlje. Ipak, multivitaminski preparati nisu dobro rešenje cak i ako imate manjak nekog konkretnog vitamina. "Multivitamini ponekad sadrže i dvadesetak elemenata, ali voce i povrce ih imaju na stotine", kaže za Reader's Digest dr Marijan Nojhauzer specijalista iz Centra za istraživanje kancera u Sijetlu. "Ako samo uzmete multivitamine, ostajete uskraceni za mnogo komponenti koje su važne za zdravlje."
Mit: Multivitamini mogu da budu "nadoknada" za lošu ishranu
"Polisa osiguranja" u jednoj piluli? Malo sutra. Studija u kojoj je ucestvovalo više od 160.000 sredovecnih žena pokazala je da žene koje su redovno uzimale multivitamine nisu zdravije od onih koje nemaju tu naviku, bar ne kad su ozbiljne bolesti u pitanju - rak, kardiovaskularne bolesti, moždani udar. "Cak ni žene koje su se generalno loše hranile nisu imale narocite koristi od multivitamina", kaže dr Nojhauzer koja je vodila ovo istraživanje.
Mit: Vitamin C štiti od prehlade
Ideja o tome da vitamin C štiti od prehlade i virusa "rodena" je '70. godina, i popularisao ju je Nobelovac Linus Pauling. Danas, apoteke su pune preparata sa ovim vitaminom, ali ne morate da podlegnete tome. Naucnici su 2013. analizirali studije iz prethodnih nekoliko decenija u kojima je ucestvovalo više od 11.000 ljudi. Ispostavilo se da vitamin C ne štiti od prehlada, iako može da ubrza oporavak za jedan dan, i to ukoliko ga uzimate redovno, citave godine. Pitanje je samo da li se to isplati…
Mit: Vitamini štite od bolesti srca
U jednom trenutku, naucnici su se nadali da bi antioksidanti kao što su vitamini C, E i beta-karoten mogli da budu korisni u prevenciji srcanih oboljenja, time što ce smanjiti nakupljanje plaka na unutrašnjim zidovima arterija. Obecavali su i vitamini B grupe, jer folati, vitamini B6 i B12 pomažu u razbijanju aminokiseline homocisteina, ciji je visok nivo povezan sa razvojem kardiovaskularnih bolesti. Nažalost, ništa od ovoga nije se ispostavilo kao tacno. Umesto da gutate vitamine, lekari preporucuju da u ishrani bude zastupljeno što više voca, povrca i integralnih žitarica.
Mit: Vitamini štite od raka
Nestabilni molekuli poznati pod nazivom slobodni radikali mogu da oštete celijski DNK, cime se povecava rizik od raka. Zna se, takode, da antioksidanti mogu da stabilizuju slobodne radikale, cineci ih, teorijski, manje opasnim. Ali, i za antioksidante važi isto što i za ostale korisne stvari… manje su efikasni kad su "spakovani" u tabletu. Brojne studije ovo su i potvrdile, medu njima i jedna u kojoj su ucestvovale 5.422 žene koje su tokom sedam godina uzimale ili kompleks vitamina B ili placebo, da bi se na kraju istraživanja ispostavilo da je stepen oboljevanja i smrtnosti od raka manje-više isti u obe grupe.
Mit: Ne mogu da škode
"Možda ne pomažu, ali ne mogu ni da škode" je još jedna cesta zabluda. Istraživanja kažu drugacije. Ispostavilo se da, recimo, pilule beta-karotena povecavaju rizik od raka, kao i broj smrtnih ishoda kod muškaraca koji puše. Desetogodišnja studija u kojoj je ucestvovalo više od 77.000 osoba starijih od 50 godina pokazala je da vitamini B6 i B12 povecavaju rizik od raka pluca kod muškaraca, ali ne i kod žena. Naucnici kažu da ove i slicne studije kažu da su vitamini bezbedni i korisni kad dolaze iz namirnica, ali kad su u formi tableta, treba uzeti u obzir i neželjene efekte poput ovih gore navedenih.
Istina: Suplementi koji sadrže vitamin D su korisni
Vitamin D štiti od mnogih stanja. Muškarci koji imaju dovoljno vitamina D u krvi imaju upola niži rizik od infarkta nego oni kojima nedostaje ovaj vitamin. Takode, vitamin D snižava i rizik od razlicitih vrsta raka. Vitamin D se proizvodi u koži pod uticajem ultravioletnih zraka, ali boja kože i ten odreduju u kojoj meri ce se taj vitamin stvarati. Svetloputim osobama je dovoljno i izlaganje lica i ruku suncevoj svetlosti 45 minuta nedeljno da se stvore dovoljne kolicine vitamina D, dok tamnoputima treba i do 3 sata da se ispolji isti efekat.
Ali, tokom jeseni i zime organizmu je potrebna mala pomoc. Za odrasle osobe, preporucuje se dnevni unos od 600 IU vitamina D, koji kod starijih od 70 godina raste na 800 IU.
Istina: Ako planirate trudnocu, trebalo bi da uzimate vitamine
Ovo se narocito odnosi na folnu kiselinu. Žene koje u vreme pre trudnoce i za vreme trudnoce imaju dovoljno visok nivo folata u krvi imaju znatno manji rizik da rode bebu sa defektom poznatim kao "spina bifida". Pre trudnoce, i u ranim fazama trudnoce zbog toga se preporucuje uzimanje folne kiseline.