U svetu i u Srbiji, koja je na trećem mestu u Evropi po smrtnosti i broju obolelih od srčanih oboljenja i u kojoj na svakih 15 minuta jedna osoba premine od posledica bolesti srca ili krvnih sudova, danas se obeležava Svetski dan srca.
"Imajući u vidu da u Srbiji svakih 15 minuta jedna osoba umre od posledica bolesti srca ili krvnih sudova, bitno je konstantno podizati svest ljudi o važnosti i značaju prevencije kardiovaskularnih bolesti", ukazao je Inštitut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine povodom Svetskog dana srca.
U tom institutu je tokom 2011. godine hitno zbrinuto i lečeno 850 bolesnika sa infarktom miokarda, obavljeno je 1.200 operacija na otvorenom srcu, ugrađeno dve hiljade stentova, izvršeno 4.500 kateterizacija i urgentno zbrinuto više od 60 odsto ukupno primljenih pacijenata.
Taj institut posebno je ukazao na važnost redovnih kardioloških pregleda, negovanje zdravih navika i potrebu izbegavanja rizičnog ponašanja.
U Evropi se godišnje dogodi više od milion srčanih udara, a kardiovaskularne bolesti su vodeći uzročnik smrti - više od 60 odsto smrtnih slučajeva uzrokovano je hroničnim srčanim oboljenjima.
Broj poznatih faktora rizika za nastanak srčanih bolesti danas dostiže cifru od skoro 250, a neki od njih mogu biti povišene vrednosti krvnog pritiska, holesterola ili šećera, loše životne navike poput pušenja, konzumiranja alkohola, neadekvatne ishrane, nedovoljna fizička aktivnost i povećanje telesne težine, kao i psihološki, socijalni i profesionalni faktori koji karakterišu današnji "stil života", koji bi, koliko god je to moguće, trebalo prilagoditi očuvanju zdravlja.
Preporuka Svetske zdravstvene organizacije za sprečavanje bolesti srca predstavljena je u šifri 0-3-5-140-5-3-0, što praktično označava ukidanje pušenja (0), svakodnevnu šetnju od tri kilometra (3), pet obroka u toku dana (5), krvni pritisak 140, ukupan holesterol ne viši od pet, loš holesterol ne viši od tri i bez viška kilograma (0).
Svetski dan srca obeležava se od 2000. godine, a zbog oboljevanja miokarda svake godine u svetu umire više od 17 miliona ljudi, što je svaki treći umrli stanovnik.
Svetska federacija za srce upozorava da 82 odsto smrtnih ishoda od bolesti srca i krvnih sudova i više od 60 odsto opterećenja ishemijskom bolešću srca potiče iz nisko i srednje razvijenih zemalja.
Procenjuje se da se gotovo 80 odsto prevremene smrtnosti može sprečiti kontrolom nekoliko glavnih faktora rizika: pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost.
Bolesti srca i krvnih sudova pogađaju žene kao i muškarce, zapravo bolesti srca i krvnih sudova su ubica broj jedan među ženskom populacijom, izazivajući jedan od tri smrtna slučaja žena.
Takođe, i deca su izložena riziku - bolesti srca i krvnih sudova mogu da se jave i pre rođenja tokom fetalnog razvoja i ta opasnost može da raste tokom detinjstva usvajanjem loših životnih navika.
Pod okriljem članica i partnera Svetske federacije za srce, Svetski dan srca uključuje veliki broj aktivnosti širom zemaljske kugle, kao što su javne tribine, koncerti, sportska događanja i slične.
(Tanjug)