"Naš glavni grad, bez dugovanja gradskih opština, kao i ustanova kulture, socijalne i dečije zaštite, zdravstva i obrazovanja čiji je osnivač grad Beograd, duguje tačno 960 miliona evra. Taj dug, kada utvrdimo nedostajuće podatke, može da bude samo viši i to je istina", saopštio je Mali, reagujući na Đilasove izjave da Beograd nije prezadužen.

Razumem da ta istina boli Đilasa, ali se od nje ne može pobeći tako što se negira, rekao je Mali, dodajući da može da razume potrebu Đilasa da veruje u bajke jer je političarima to nekada lakše nego da se suoče sa istinom, ali da on nije političar, već ekonomista, i da ne zna drugačije da govori osim da iznosi tačne podatke.

"Kada prema ugovoru, fakturi, ili prema nekom drugom dokumentu imaš obavezu da platiš, tada si dužan. Kada uzmeš kredit plaćaš i glavnicu, ali i kamatu. A Beograd je dužan što za kredite, što za kamate koje će morati da plati na osnovu tih kredita do 2039. godine, što prema dugovanjima javnih preduzeća, što prema dobavljačima, što prema korisnicima budžeta, prema stanju koje smo utvrdili 960 miliona evra", tvrdi Mali.

Prema njegovim rečima, Đilas je taj koji obmanjuje javnost, a dokument iz Ministarstva finansija koji nudi govori samo o tome koliko je u tom trenutku Beograd bio zadužen za kredite, bez kamata i ostalih dugovanja.

"U samom dokumentu piše da je urađen na osnovu podataka koje je dostavio grad Beograd, odnosno Đilas lično. Dakle, niti je to potvrda koliki je ukupni dug Beograda, niti je sa ovim dokumentom iskupio grehove", rekao je Mali.

On je istakao da je Privremeni organ grada Beograda, za razlku od Đilasa, budžet za 2014. planirao racionalno i da će potrošiti u dinar onoliko para koliko ima, a to se odnosi i na investicije.

"Za razliku od Đilasa, nećemo se hvaliti preskupim investicijama kao što su rekonstrukcije Bulevara kralja Aleksandra ili Požeške ulice, bespotrebnom kupovinom zgrade Ineksa, izgradnjom mosta na Adi, za koji osim što je lep i prazan ne možemo još da utvrdimo koliko košta", kaže Mali.

On je naveo da se neće hvaliti ni "izgradnjom škola i obdaništa prema cenama koje su više od onih u drugim gradovima i sa dodatnim radovima prelaze 20 odsto, sa milionskim troškovim za oglašavanje u medijima, sa projektom interceptor ili sa Bus plusom".

"Đilasove investicije su ili preplaćene ili neko drugi treba da plati. To se inače zove 'Potemkinova sela'", rekao je Mali.

Predsednik Privremenog veća Beograda je ponovio da socijalna davanja neće biti umanjena i da Đilas ne treba da brine za siromašne građane, jer ne spada u tu kategoriju građana i sebe je odavno obezbedio.

Mali je dodao i da ne razume zašto Đilas ne želi da se realizuje projekat "grad na vodi", jer tako velika investicija koja će preobratiti naš grad trebalo bi da bude pobeda "svih nas, bez obzira na stranke iz kojih dolazimo".

Način na koji se Đilas odnosi prema ovom projektu na najbolji način pokazuje kakav je političar, jer očigledno veruje da je samo dobro ono što on radi, bez obzira na cenu, smatra Mali.

"Ja verujem da postoje projekti i ideje koji su veći od stranaka i pojedinačnih ljudi. Želeo on to, ili ne, mi ćemo taj projekat realizovati u korist svih građana Beograda i Srbije. Kada god bude odlučio da podrži taj projekat, kao predsednik opozicione stranke, ili građanin, dobrodošao je. Jer mi drugačije razumemo politiku", rekao je Mali.

Kada bude razumeo da politika ne znači samo raditi za sebe, ili svoje okruženje, već za narod, kaže Mali, možda će zaustaviti pad rejtinga, ili shvatiti kako je izgubio većinu u gradu, i postao bivši gradonačelnik.

Lider Demokratske stranke Dragan Đilas ponovio je ranije danas da grad Beograd nije prezadužen i pozvao Privremeno veće da prestane da iznosi proizvoljne ocene o tome, kao i da je "za samo mesec dana zaustavilo skoro sve investicione projekte" i umesto toga "priča bajke o Beogradu na vodi".

Mali je ranije danas u intervjuu za RTS pojasnio da se dug sastoji iz tri dela, da je prvi deo dugovanje bankama i da glavnica sa kamatama iznosi 662 miliona evra i da se taj dug isplaćuje do 2039. godine.

Drugi deo dugovanja je, kako precizira, dugovanje prema ustanovama kulture, školama, komunalnim preduzecima koji datira od 2011. godine i po tom osnovu grad duguje 5,3 milijarde dinara ili oko 46 miliona evra.

Dugovanja komunalnih preduzeća su, objašnjava on, treći segment duga, jer ukoliko komunalna preduzeća ne mogu da ga vrate to mora grad da učini i ona iznose oko 30 milijardi dinara ili oko 260 miliona evra.

Upitan da li je ovakva računica uobičajena i da li se ona primenjuje i na sva dugovanja i na republičkom nivou Mali je odgovorio da nema nikakve dileme oko dugovanja i da su to obaveze koje grad mora da plati.

On je naglasio da su se tokom pravljenja budžeta za prva tri meseca naredne godine suočili sa problemom da su planirani troškovi bili mnogo veći od prihoda.

Planirani troškovi, pojašnjava on, bili su 23, 7 milijardi dinara, dok su planirani prihodi 15,4 milijarde dinara.

On je dodao da će se štedeti na troškovima prezentacije, marketinga, službenih putovanja i da će to biti dovoljno, kao i da su od svih komunalnih preduzeća tražili da smanje troškove za 30 do 50 posto.

Smanjenje troškova, kako kaže, neće uticati na funkcionisanje komunalnih preduzeća tokom zime i da je prioritet Privremenog organa bio da se obezbedi da komunalna preduzeća normalno funkcionišu i da je budžetom planiramo dovoljno sredstava za tako nešto.