• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Rešene sporne privatizacije"

Izvor MONDO/Agencije

Prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić rekao je da su rešeni svi predmeti spornih privatizacija. U više predmeta podignute su optužnice. Privedeno je više od 76 osoba, a nova hapšenja tek slede, kaže Vučić.

Vučić je najavio i nova privođenja, rekavši da će na osnovu juče podignutih optužnica biti uhapšeno još 56 lica za 64 krivična dela.

"U više predmeta su podignute optužnice, u četiri tužioci treba da donesu konačnu odluku. U tri slučaja - Šinvoz, Žitoprodukt i Srbolek, još se neki detalji ispituju", kaže Vučić.

Istakao da je ukupna šteta zbog tih krivičnih dela više 7,7 milijardi dinara.

"Očekujemo da se u narednom periodu pokaže da naši sudovi sude nezavisno, pravično ali da ta pravda bude efikasna. Da je ne čekamo 10 do 15 godina", rekao je Vučić.

Podsetio je da se pljačkom i korupcijom u okviru spornih privatizacija uz velike teškoće bavila i verica Barać.

"Rešićemo i slučaj Ćuruvije"

Vučić je izjavio da će ubistvo novinara Slavka Ćuruvije biti rešeno i da će biti donete pravnosnažne presude. Ako se ubistvo ne rasvetli Vučić je rekao da će podneti ostavku. "Za mene je najvažniji slučaj ubistva Slavka Ćuruvije i ja ne mogu ništa više da vam kažem. Ali vi znate da sam obećao pre godinu i dva meseca da će taj slučaj biti rešen i on će biti rešen i biće donete pravnosnažne presude", rekao je Vučić.

Vicepremijer ze zahvalio građanima i javnosti jer su pomagali u poslovima istrage.

Reč je o slučajevima privatizacije čiju reviziju i izveštaj o tome je u junu 2011. godine zatražila Evropska komisija, nakon što je nekoliko velikih evropskih firmi zatražilo od nje pomoć u zaštiti vlasničkih prava.

Pljačkom i korupcijom u okviru ovih privatizacija, karakterističnim za tranzicionu Srbiju i druga tranziciona društva, bavila se uz velike teškoće i otpore nekadašnja predsednica Saveta za borbu protiv korupcije Verica Barać.

Prve presude o privatizacijama do kraja 2014. godine

Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević rekao je da do kraja godine očekuje prve prvostepene presude povodom svih pokrenutih procesa za sporne privatizacije.

Među osumnjičanima su, kako je rekao Radisavljević, i tri bivša ministra, bivši direktor Agencije za privatizacije, direktor Akcijskog fonda i više direktora....

On je precizirao da je u 11 slučajeva pokrenuta istraga protiv 93 osumnjičenih, te da su među njima tri bivša ministra, direktor Agencije za privatizaciju, direktor Akcijskog fonda i više direktora.

"Istraga je završena protiv 66 lica, a protiv 63 podignute su optužnice. Visina pričinjene štete veća je od 80 miliona evra a očekujem da ćemo tokom veštačenja doći do iznosa od preko sto miliona evra", rekao Radisavljević

Istrage su pokrenute zbog malverazcija u 11 preduzeća - Sartid,  Jugoremedija, Mobtel, Luka Beograd, Tehnohemija, Azotara, Srbolek, Šinvoz, Zastava elektro, Nubainvest, rekao je Radisavljević.

Tužilaštvo je zaključilo da u četiri predmeta nema osnova za pokretanje postupka a to su prodaja Telekoma, davanje koncesija za izgradnju auto puta Horgoš Požega, prodaja Trudbenik gradnje i davanje zemljišta za izgradnju u bloku 63 preduzeću Delta real, rekao je Radisavljević u Vladi Srbije.

"Odgovoran i Dinkić"

Vučić je naveo da ne može da kaže da ne postoji odgovornost Milana Beka, Dragana Đurića i Mlađana Dinkića u spornim privatizacijama. Upitan da li može da kaže da nema odgovornosti Beka, Đurića, Dinkića, Vuka Hamovića i Vojina Lazarevića, Vučić jer rekao: "Ne mogu ni za jedno od pomenutih imena da kažem da nema odgovornosti".

On je istakao da je policija juče podnela dve krivične prijave povodom privatizacije dva preduzeća, jednu povodom Veterinarskog zavoda, a jedna povodom ATP Vojvodina.

On je najavio da će o njima biti doneta tužilačka odluka do Nove godine.

Tužilaštvo je dobilo i tri izveštaja o prodaji akcija C Martketa, Večernjih novosti i Nacinalne štedionice i ti slučajevi će biti istraženi, napomenuo je tužilac za organizovani kriminal.

On je precizirao da su u pomenutim istragama proveravane privatizacije, a proveravaju se takođe i sa aspekta njihovog poslovanja.

U tom kontekstu je rekao da je moguće da bude i proširenja istrage, ili nekih drugačijih odluka u predmetima u kojima nisu poretnuti postuci za privatizaciju.

SPORNI PREDMETI:

Sartid - Policija je podnela krivičnu prtijavu protiv četiri osobe, uključujući Nemanju Kolesara, nekadašnjeg šefa kabineta premijera Zorana Đinđića. Kod smederevskog Sartida, prema analizi Saveta za borbu protiv korupcije, suština je da je stečaj kompanije bio "fingiran", kako bi se izigrali veliki poverioci.

U istrazi oko prodaje Sartida je više od 20 ljudi dalo iskaz u policiji, među njima i Miroljub Labus, Božidar Đelić, Aleksandar Vlahović.  Sporno u privatizaciji "Sartida" je što je kompanija 2003. prodata neposrednom pogodbom za 23 miliona evra američkom Ju-Es stilu, dok su dugovi od 1,7 milijardi dolara preneti na državu.

Jugoremedija - Neuspela, kasnije poništena privatizacija obavljena je 2002. godine. Firma je prodata kiparskom "Demeno trejdu", odnosno jednom od njenih osnivača, Jovici Ninija Stefanoviću, koji je u tom trenutku bio na Interpolovoj poternici.  Početkom avgusta 2012. godine policija je privela četvoro osumnjičenih da su finansijskim malverzacijama oštetili "Jugoremediju" za 600.000 evra.

Tužilaštvo za organizovani kriminal je protiv direktora firme "Nini farmacija" Dobrice Živkovića i bivšeg direktora Stefanovića marta ove godine donelo naredbu o proširenju istrage Stefanoviću Niniju zbog sumnje o nezakonitom prisvajanju 4,5 miliona evra i oko 450.000 dolara

Mobtel - Slučaj Mobtel, u kojem je u toku krivični postupak, sporan je još od načina osnivanja firme, devedesetih godina, pa sve do oduzimanja frekvencije i preduzeća od njenih prvih vlasnika, porodice Karić.  Sredinom aprila 2013. godine Viši sud u Beogradu je ovaj slučaj prosledio nadležnom tužilaštvu na preciziranje, shodno izmenama Krivičnog zakonika. Protiv Sretena Karića u toku je i postupak za oduzimanje imovine za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog dela.

ATP VOJVODINA - Na aukciji, 2004. godine, Ilija Dević je kupio ATP Vojvodina Novi Sad sa šest hektara placa u Novom Sadu i pratećim objektima autobuske stanice u Bačkoj Palanci, Irigu i Adi. Dević je uložio 30 miliona evra u izgradnju nove autobuske stanice, a gradske vlasti Novog Sada dogovor da zatvore staru autobusku stanicu. Pod pritiskom kreditnih rata preduzeće je otišlo u stečaj, a Agencija za privatizaciju je raskinula kupoprodajni ugovor. Novi Sad je, na osnovu presude uplatio odštetu vlasniku. U maju je Vrhovni kasacioni sud naložio Gradu Novom Sadu da ATP Vojvodini isplati četiri miliona evra. Prevoznik ATP Vojvodina se letos žalio Ustavnom sudu Srbije na tu presudu.

Večernje Novosti - U slučaju "Večernjih novosti" najveći problem je netransparentnost vlasništva u medijima. Biznismen Milan Beko je 2011. priznao da je vlasnik tog lista. Bivši novinari "Novosti", kao akcionari, u nekoliko navrata naveli su da je cela struktura kapitala koja se maja 2005. godine nudila na prodaju bila uknjižena kao nezakonita, da je celokupna privatizacija po propisima pre 2001. godine, odnosno, pre važećeg Zakona o privatizacijama, poništena i da je takvo rešenje donelo tadašnje Ministarstvo zaduženo za privatizaciju.

Azotara Pančevo - Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je 22. maja prvu optužnicu protiv bivšeg ministra poljoprivrede Saše Dragina i još 20 njegovih saradnika zbog prodaje regresiranog mineralnog đubriva od jula 2009. do oktobra 2011, koja je vršena suprotno uredbama Vlade Srbije. Tom optužnicom okrivljeni se terete da su "Azotaru" oštetili za oko 25 miliona evra.Azotara Pančevo je prodata 2006. godine za 13,1 milion evra konzorcijumu koji čine litvanske firme "Arvi" i "Saniteks" i beogradski "Univerzal holding".

Luka Beograd - Savet za borbu protiv korupcije je sredinom 2010. podneo krivičnu prijavu protiv 17 osoba zbog sumnje da su u nezakonitom postupku preuzimanja akcija Luke državi naneli štetu od najmanje 21 milion evra. Krivične prijave su podnete, između ostalog, protiv bivšeg ministra za privredu i privatizaciju Predraga Bubala i protiv Beka.Krajem januara ove godine Beko je saslušan u Upravi kriminalističke policije.  Bubalo je u pritvoru od 14. juna 2013. godine, pritvor mu je produžen u septembru i potom 4. decembra, tada za još 30 dana. Luka Beograd privatizovana je po Zakonu o svojinskoj transformaciji 1998. godine.

Nacionalna štedionica –  Osnovana 2002. godine. Istraga pokrenuta 2005. o privatizaciji. Prema izveštaju Saveta za borbu protiv korupcije iz 2004, sporno je to što je Nacionalna štedionica kao privatna banka napravljena uz veliku pomoć države. Dodeljene su joj filijale tadašnje Službe platnog prometa, čije radnike je godinu dana plaćala država. Većinski vlasnik Nacionalne štedionice 2005. godine sa 62,3 odsto akcija postala je EFG Eurobank grupa, kojoj su privatni vlasnici prodali svoje akcije. O privatizaciji Nacionalne štedionice u junu 2013. godine polemisale su URS i DS, nakon što Dinkić, koji je bio guverner Narodne banke i ministar finansija i privrede, rekao da ne snosi odgovornost za prodaju Štedionice, jer je za to bio nadležan raniji ministar finansija Božidar Đelić.

Nuba Invest - U slučaju Nuba invest, optužnica je podignuta protiv bivšeg ministra Olivera Dulića i saradnika, ali je vraćena na doradu. Dulić se sumnjiči da je bez tendera izdao dozvolu za izgradnju optičkog kabla duž koridora 10 relativno nepoznatom preduzeću "Nuba invest". Reč je o poslu vrednom pet miliona evra. Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je, krajem juna ove  godine, rešenje Specijalnog suda i naložio da je ponovo preispita.

Veterinarski zavod – U novembru je završen pretkrivični postupak o privatizaciji Veterinarskog zavoda Zemun, a protiv vlasnika Dragana Đurića, prema saznanjima pojedinih medija, postoje sumnje o velikim zloupotrebama i mahinacijama. Konzorcijum Zekstra - Bankom, koji je kupio zavod, nije faktički ni postojao kada se prijavio na tender.  Konzorcijum Zeksta-Bankom na čijem čelu je bio Đurić, kupio je zavod za 9,1 milion evra. Prema navodima medija, neplaćeni porez Zekstre iznosi više od 3,3 miliona evra. Zekstra Grupa zapošljava oko 3.000 radnika. Dragan Đurić je i predsednik Fudbalskog kluba Partizan.

Galenika - Istraga je počela u maju ove godine, kada je uhapšen bivši generalni direktor Nenad Ognjenović, sa još sedam osoba.  Prva saznanja o zloupotrebama u toj kompaniji datiraju s početka provere poslovanja Agrobanke.  Policija je utvrdila da su uhapšeni višestruko uvećavali cene u nabavci sirovina za lekove, na čemu je, kako se sumnja, Galenika oštećena za oko sedam miliona evra, dok je na dva miliona evra procenjena šteta na prodaji gotovih lekova bez odluke upravnih organa kompanije. Sumnja se i da je Galenika za oko dva miliona evra preplatila i 11 skulptura koje je kupila od Umetničke livnice Jeremić. Vlada je krajem decembra 2009. raspisala tender za strateškog partnera Galenici, ali je u proleće 2010. odustala od privatizacije zbog neadekvatnih ponuda. Novi tender je raspisan krajem 2012. godine i produžen je sa krajnjim rokom za prijavu do 30. aprila ove godine.

C market - Slučaj "C Market" se, čini se, polako privodi kraju, a bivši direktor Slobodan Radulović, koji je pobegao iz zemlje nakon što je optužen da je oštetio firmu za 30 miliona evra, najavljuje povratak u zemlju i svedočenje protiv drugog aktera ove afere, Miroslava Miškovića.
U sklopu istrage o privatizaciji "C marketa" Mišković je ispitan u svojstvu građanina, i, kako su izvestili mediji, detaljno govorio o ulozi biznismena Milana Beka i Radulovića u kupovini C marketa za 29 miliona evra, iako je procenjena vrednost bila 325 miliona evra.

Zastava elektro Rača - Preduzeće je u stečaju, a Savet je ukazivao na propuste Agencije za privatizaciju pri kontroli izvršenja ugovora o privatizaciji, koji je 2006. zaključen sa Rankom Dejanovićem (suprug ministarke zdravlja Slavice Đukić Dejanović).  Dokumentacija koju je Savet analizirao ukazuje i na nenamensko trošenje sredstava koja je "Zastavi elektro" odobrio Fond za razvoj.

Tehnohemija - Agencija za privatizaciju je raskinula je ugovor s kupcem "Tehnohemije" Beograd, zbog neizmirenih obaveza. Savet je ukazao Vladi da se veći deo nekretnina "Tehnohemije" nalazi na lokaciji obuhvaćenoj promenama urbanističkog plana kojima je promenjena namena dela zemljišta u Luci Beograd.

Srbolek -  Privatizovan 2005. godine. Komisija za hartije od vrednosti je 2007. godine utvrdila da su preduzeća Jovice Stefanovića Ninija preuzela kontrolu nad fabrikom lekova "Srbolek" iako nisu dala ponudu za preuzimanje akcija i naložila mu da proda akcije ili da podnese ponudu. Savet za borbu protiv korupcije je tokom 2010. Vladi Srbije dostavio izveštaj o privatizaciji "Srboleka" u kome se navodi da je Nini nezakonito stekao akcije preduzeća. Stefanović je i posle toga zadržao faktičku kontrolu nad "Srbolekom", koji je 2011. bankrotirao.  Zbog sumnje da je oštetio tu farmaceutsku kompaniju za više od pet miliona evra bio je pritvoren 2010. godine.

Šinvoz - U stečaju od novembra 2007. godine. Agencija za privatizaciju je 31. januara 2008. raskinula ugovor sa kupcem, dve nedelje posle protesta manjinskih akcionara tog preduzeća, 15. januara 2008, tokom kojeg je u zgradi Doma sindikata u Beogradu umro jedan akcionar. Viši trgovinski sud u Beogradu je 2009. potvrdio prvostepenu odluku kojom "Šinvoz" pripada Nebojši Ivkoviću. Savet za borbu protiv korupcije je zaključio da je privatizacija drastičan primer nesavesnog rada Agencije za privatizaciju.

Keramika iz Kanjiže - Sukob dvojice vlasnika oko kontrole nad firmom doveo preduzeće skoro do bankrota, a šteta je procenjena na oko 15 miliona evra. Policija u šest navrata nije asistirala u uvođenju legalnih organa u preduzeće.  Predsednik Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Srbije Verica Barać izjavila je svojevremeno da je privatizacija fabrike rečit primer kako je u Srbiji moguće potpuno nekažnjeno kršiti zakon i ugovor, kao i da vlasnik jednog dela ovog preduzeća, uz pomoć policije, može postati vlasnik 100 odsto fabrike.

Putnik - Beogradsko turističko preduzeće "Putnik" je privatizovano metodom javnog tendera u maju 2003. između ATD "Putnik" kao prodavca, Agencije za privatizaciju i "Univorld holdings limited" (UHL) kao kupca.  Agencija za privatizaciju je ugovor kasnije raskinula, pa je UHL je pokrenuo postupak pred Međunarodnim arbitražnim sudom koji je rešen u korist ove firme. Srbija-turist - UHL je 2003. s firmom "Srbija turist" iz Niša i Agencijom za privatizaciju zaključio ugovor o prodaji i kupovini društvenog kapitala "Srbija turista". Agencija za privatizaciju je 2006. raskinula ugovor. Navodi se da je ugovor bio zaključen dve godine pre nego što su nove odredbe stupile na snagu.

Komentari 18

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Realista

Samo tri ministra,malo je to!

jeca

a hoce li se vratiti izgubljene pare? da ne kazem ukradene...

ja

Šta je rešeno?NIŠTA NIJE REŠENO!Šta je sa ostalim silnim firmama koje su prošle kroz pljačkašku privatizaciju?Sve je odrađeno po istom modelu.

special image