• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Uhapšeni Jasna Matić i Božidar Laganin

Izvor mondo.rs

Uhapšena Jasna Matić, bivša ministarka za telekomunikacije u Vladi Mirka Cvetkovića. Privedeni su i Božidar Laganin, Vesna Perić i Bojan Janković. U toku saslušanje.

Nekadašnja direktorka Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) i bivša ministarka Jasna Matić je uhapšena.

Pored Jasne Matić, privedeni su i Božidar Laganin, Vesna Perić i Bojan Janković, koji su u periodu od 2006. do 2013. godine bili na čelu Agencije za strana ulaganja, a njima se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja u SIEPA.

Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je posle podne da je počelo saslušavanje četvoro privedenih bivših rukovodioca SIEPA.

Kako se navodi u saopštenju, osumnjičenima je određeno policijsko zadržavanje i svo četvoro će biti saslušano u roku od 48 sati.

Osumnjičeni su od 2006. do 2013. godine, zaključivanjem 1.339 fiktivnih ugovora o autorskom delu, oštetili budžet za 119,6 miliona dinara, a nezakonito prisvojili 91,9 miliona dinara.

Oni su, kršeći nekoliko zakona, "poslovali" tako što su zaključivali fiktivne ugovore između zaposlenih u SIEPA kao fizičkih lica i Agencije, koji se odnose na poslove koji su bili u opisu poslova zaposlenih u Agenciji. Na taj način, sredstva iz budžeta bila su korišćena za isplate navodno izvršenih ugovora o autorskim delima.

Budžet je time oštećen za 119.609.216,16 dinara, sebi i drugim fizičkim licima pribavili su protivpravnu imovinsku korist od 91.964.865 dinara, dok razlika od 27.644.351,16 dinara predstavlja ukupan iznos obračunatih i plaćenih poreza i doprinosa po tom osnovu.

Jasna Matić je za ministra za telekomunikacije u vladi Mirka Cvetkovića izabrana 7. jula 2008. godine, na predlog G17 Plus, a isti sektor je, u svojstvu državnog sekretra za digitalnu agendu, pri ministarstvu kulture vodila i u rekonstruisanoj vladi, obrazovanoj marta 2011.

Prethodno je bila državni sekretar za ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, kao kadar G17 plus.

Matićeva je rođena 14. januara 1964. u Beogradu, a 2001. magistrirala je poslovnu administraciju na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu, SAD.

Diplomirala je na Građevinskom fakultetu u Beogradu, a od 2004. do 2007. bila je direktorka Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije - SIEPA.

Od 2003. do 2004. bila je glavna savetnica na Projektu za unapređenje konkurentnosti Srbije, Buz Alen Hamilton, USAID, a od 2000. do 2001. konsultant Svetske banke.

Bila je i specijalni savetnik potpredsednika vlade Miroljuba Labusa.

Vesna Perić bila je na čelu Agencije od 2007. do 2010, kada je podnela ostavku, a Božidar Laganin od 2010. do 2013. godine.

Bojan Janković bio je zamenik direktora Agencije.

Da postoje nepravilnosti u radu i malverzacije u Agenciji prvi su skrenuli pažnju bivši ministar Saša Radulović i njegov tim, a među njima i Dušan Pavlović.

Bivši ministar privrede Saša Radulović izjavio je danas da je privođenje bivših čelnika SIEPE samo deo krivične prijave koja se odnosi na fiktivne ugovore, a koju je Ministarstvo privrede kojim je rukovodio podnelo protiv direktora te Agencije.

"Postoji drugi deo krivične prijave o kojoj će se, nadam se, Tužilaštvo izjasniti", rekao je Radulović na konferenciji za novinare i dodao da postoji još krivičnih prijava.

One se, kako je rekao, odnose na višestruko fakturisanje štandova za sajmove, na to da su neki zaposleni koji bi dobili platu od 130.000 dinara - 60.000 uplaćivali u "kasicu stranke", da su se preko raznih "of šor" firmi vezanih sa ljudima koji imaju veze sa Ministarstvom, obavljale razne usluge.

On nije želeo da otkriva detalje fiktivnih ugovora, već je naglasio da je to pitanje za tužilaštvo.

Na pitanje da li su još negde pravljeni fiktivni ugovori, Radulović je rekao da je SIEPA najveći primer toga, i da je takvih slučajeva verovatno bilo i u drugim agencijama, međutim ne tako izraženo da može lako da se otkrije.

"Za SIEPA imamo i primere da su neke firme dobijale subvencije, pa su davane garancije od strane banaka, a te banke su bile Metals banka, Agrobanka, a možete lako da utvrdite da su ljudi koji vode te firme u stvari vezani sa strankama", tvrdi Radulović.

On je objasnio i da fiktivni ugovori znače da se neko vraća unazad, ugovora stvari koje se nisu desile i piše ugovore kao da su se desili, da bi se napravile neke isplate.

Tagovi

Komentari 37

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Mitar

Nadam se da ovoga puta tužilaštvo ima dovoljno jake dokaze za dobru robiju, ali i naplatu nanete štete. Džabe što leže u zatvoru kada niko ne vraća ukradeno. Zaplenite svu pokretnu i nepokretnu imovinu, bankovne račune, sve vezano za njihove porodice. To bi bila pravda.

Бојан

Кад ће Млађа?????? Он им је ментор свима...

Bixi

Pare da vrate ,sve do dinara.

special image