Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da posle objavljivanja o obustavljanju projekta Južni tok, slede procedure kako bi međudržavni sporazumi o izgradnji tog gasovoda prestali da važe.
List navodi da Rusiji sada predstoji "dug proces anuliranja sporazuma o Južnom toku i rešavanja mogućih finansijskih trebovanja".
S tačke gledišta Rusije, dodaje list, reč je o "višoj sili", pošto je Bugarska, koja je govorila o velikoj zainteresovanosti za projekat, neočekivano izmenila stav i nije dozvolila izgradnju
gasovoda.
Pravnici koje je anketirao "Komersant", navode da se kazne za izlazak ili poništavanje međuvladinih sporazuma ne predviđaju, a da se procedura reguliše samim dokumentom.
Dnevnik piše da je "iznenadna smrt" Južnog toka, posle osam godina pregovora i skupih pripremnih radova, bila neočekivana ne samo za evropske političare već i za same učesnike projekta.
List dodaje da i inostrani učesnici morskog dela projekta - ENI, EdF i Wintershall, nisu komentarisali situaciju, jer, kako je rekao izvor jedne od tih kompanija, "malo je šta jasno".
Izvor Komersanta iz Gasproma potvrdio je listu da partneri Gasproma nisu bili upozoreni, pošto je predsednik Rusije odluku o obustavljanju projekta razmatrao i doneo "kao i obično u takvim slučajevima, u režimu specijalne operacije".
Ruski predsednik Vladimir Putin i čelnik državne gasne kompanije Gasprom, Aleksej Miler su 1. decembra saopštili da Rusija obustavlja projekat gasovoda koji je trebalo da ruski gas preko Crnog mora dovede do južne Evrope.
Putin je tokom posete Turskoj rekao da je Rusija primorana da se povuče iz projekta Južni tok zbog toga sto EU nije htela da podrži izgradnju gasovoda.