Na pet finansijskih zakona, koje je u skupštinsku proceduru uputila Narodna banka Srbije, a o kojima je obavljena načelna rapsrava, poslanici su uputili ukupno 586 amandmana.
Na predložene izmene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga poslanici su uložili 21 amandman, a na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma šest.
Parlamentarci, za sada, nisu imali primedbi na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju.
Tokom načelne rasprave guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković rekla je da su izmenama i dopunama Zakona o zastiti korisnika finansijskih usluga izjadnačena prava preduzetnika i poljoprivrednika sa pravima i obavezama fizičkih lica - potrošača.
Kada je reč o predloženim izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, novina se odnosi na elektronski novac. U tim izmenama i dopunama zakona, koji treba da stupe na snagu 1. oktobra 2015. godine, Tabaković je objasnila i da je razlog za donošenje izmena ovog zakona usklađivanje s propisima EU, pre svega direktivama u oblasti platnih usluga i elektronskog novca i zato što su uvedene nove vrste privrednih subjekata: platne institucije i institucije elektronskog novca, imajući u vidu moguću uključenost tih institucija u domaćim i stranim tokovima plaćanja.
Tim zakonom će na preduzetnike i poljoprivrednike biti proširena zaštita pri korišćenju finansijskih usluga, kao što su kredit, depozit, lizing i platne usluge, a novinu predstavlja i dodatna zaštita korisnika finansijskih usluga, jer će, na primer, davaocu sredstva obezbeđenja biti priznat položaj korisnika finansijske usluge sa svim instrumentima zaštite.
Tabaković je upozorila da će sve banke koje su u prošlosti odobravale indeksirane kredite po jednom kursu, a obračunavale anuitete po drugom, višem kursu, biti dužne da i za aktuelne kredite obračunavaju anuitete po istom tipu kursa po kojem su i odobrile kredite.
Obrazlažući predlog izmena i dopuna Zakona o deviznom poslovanju, Tabaković je rekla da će od 1. oktobra 2015. našim rezidentima biti omogućeno da platni promet sa inostranstvom obavljaju i preko domaćih institucija elektronskog novca i platnih institucija, a ne samo preko stranih institucija elektronskog novca, što je sada već moguće.
Jedini motiv izmene Zakona o deviznom poslovanju je usklađivanje i nesmetana primena novog Zakona o platnim uslugama, kao i najavljeno osnivanje i poslovanje domaćih institucija elektronskog novca od 1. oktobra 2015. godine, objasnila je guvernerka.
Predlog izmena deviznog zakona dopunjen je odredbom prema kojoj će rezidenti moći da primaju i šalju novac, ne samo preko stranih, za šta postoji pravna mogućnost i sada, već i preko domaćih institucija elektronskog novca koje će od 1. oktobra 2015. godine moći da se osnivaju i posluju u našoj zemlji.
Novi zakon o osiguranju usvaja se, objasnila je guvernerka, zato što je aktuelni zakon prestao da bude osnov za pregovore sa EU i nije dovoljno usklađen sa evropskom regulativom.