• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Genocid nad Jermenima obeležili Putin i Oland

Izvor MONDO/Agencije

Komemoracijom u Jerevanu, danas je obeležena 100. godišnjica pogroma nad Jermenima, za vreme Otomanskog carstva, a svečanosti je prisustvovalo 60 delegacija raznih zemalja, među njima i predsednici Srbije, Rusije, Francuske i Kipra.

Svaki od lidera je došao do memorijalnog kompleksa "Cicernakaberd" noseći po jednu žutu ružu, kao simbol sećanja, u centar venca "Ne zaboravi me", prenose agencije.

Jermenski predsednik Serž Sargsjan obratio se okupljenima, izrazivši nadu "da će nedavni koraci da se masakr prepozna kao genocid, biti od pomoći da se razbije tama od 100 godina poricanja".

On je pozdravio i Jermene u Turskoj koji se pripremaju da na trgu Taksim u Istanbulu odaju počast mrtvima, nazivajući ih "jakim ljudima koji rade važnu stvar za svoju domovinu."

Sargsjan je rekao da će ljudi u Jermeniji uvek biti uz one koji su patili zbog zločina protiv čovečnosti, dodajući da će beskompromisna borba protiv genocida biti sastavni deo jermenske spoljne politike.

SAD žmure zbog NATO-a

Istovremeno sa komemoracijom u Jerevanu, u Turskoj će biti obeležena 100. godišnjica bitke na Galipolju, kojoj će, između ostalih, prisustvovati šef srpske diplomatije Ivica Dačić. Te godišnjce otvorile su u međuvremenu u međunarodnoj zajednici ponovo debatu o pitanju - da li je Turska počinila genocid nad Jermenima ili ne. I dok Ankara tvrdi da nije reč o genocidu, ali ne poriče zločin velikih razmera, suprotan stav imaju Evropska unija, Francuska, Nemačka, papa Franja. Američki predsednik Barak Obam pozvao je važnog NATO saveznika Ankaru na potpuno, iskreno i pravedno" priznavanje masakra nad Jermenima, ne upotrebljavajući reč genocid.

Prema njegovim rečima, 100. godišnjica genocida je postala nova prekretnica u međunarodnoj borbi protiv takvih zločina, koji je tek nedavno u mnogim zemljama prepoznat kao genocid.

"Danas postoji mnogo slučajeva poricanja ljudskih vrednosti i izobličenja istorije, koje podstiču ponavljanje sličnih zločina. Svi smo bili svedoci situacije na Bliskom istiku", dodao je on.

Ruski predsednik Vladimir Putin istakao je da je stav Moskve o genocidu nad Jermenima nepromenjen, da je u pitanju nešto što ne može da se opravda.

"Rusija ostaje dosledna, uvek smo verovali da ne može da se opravda tako masovno ubijanje ljudi", kazao je on.

Putin je upozorio na povratak nacizma u nizu zemalja i pozvao na razmišljanje u vezi sa posledicama.

"Nažalost sada u mnogim regionima sveta, neofašzizam podiže glavu i radikalni nacionalisti teže za moći, vidimo da je antisemitizam sve jači, kao i manifestacije rusofobije."

Putin je rekao da treba da se zapitamo zašto se to događa, dodajući da "treba sa optimizmom da gledamo na budućnost i da verujemo u ideale prailjateljstva, dobrosusedskih odnosa i međusobnog uvažavanja interesa."

Francuski predsednik Fransoa Oland kazao je da se poklonio u znak sećanja na žrtve koje nikad neće biti zaboravljene.

"Klanjam se u znak sećanja na žrtve i došao sam da kažem jermenskim prijateljima da nikad nećemo zaboraviti tragediju, koju je njihov narod doživeo", naveo je Oland.

Predsednik Srbije poručio je danas da Srbija, u vreme kad se politikantski neosetljivo manipuliše i samim pojmom "genocid", nije mogla da ne bude prisutna u Jerevanu i da, ako iko može da razume i oseti nesreću koja je zadesila Jermene, onda je to srpski narod.

Memorijanji kompleks, izgrađen 1967. godine, sastoji se od hale sećanja, obeliska ponovnog rođenja i muzeja-instituta jermenskog genocida.

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Turska

Brojka od 1 500.000zrtava,se odnosi i na turske zrtve.Jermeni su,u toku W W 1.digli pobunu u Turskoj,u sredistu drzave.Turci su to gledali,kao petu kolonu i udarili su svom snagom.Jermeni su cak osnovali svoju drzavu na tlu Anadolije.Bas me interesuje,kako bi "demokratske"drzave se ponasale u takvom istorijskom trenutku,kada su u ratu,a manjinski narod osniva drzavu na njihovom tlu i bori se zarad interesa drzava koje su protivnici u tom ratu/

Nikl

@Turska Kao na primjer Kosovo i Metohija, da ne kažem BiH. Eto tako 😉

special image