• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ukinuto filološko odeljenje u gimnaziji u Kruševcu

Izvor Beta

Đaci koji su se spremali da upišu specijalizovano filološko odeljenje u kruševačkoj gimnaziji to neće moći da učine, jer je ono odlukom Ministarstva prosvete ukinuto, rekla je danas agenciji Beta direktorka gimnazije Biljana Dačić.

 Kruševac - ukinuto filološko odeljenje gimnazije Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović




Dačić je navela da je škola za ovakvu odluku Ministarstva saznala neposredno pred objavljivanje konkursa za upis u srednje škole na sajtu Ministarstva prosvete i da se odmah potom obratila nadležnima sa molbom da se odluka preispita.

"Da će naše filološko odeljenje biti ukinuto saznala sam usmeno od načelnika kruševačke Školske uprave 6. maja, na dan kada na sajtu Ministarstva izlazi konkurs sa odobrenim odeljenjima. Od njega međutim nisam dobila objašnjenje zašto škola o tome nije ranije obaveštena", kazala je Dačić.

Direktorka gimnazije je podsetila da je škola plan upisa predala u decembru, da ga je lokalna samouprava potvrdila te da su ovakvom odlukom ministarstva zatečeni svi u školi, pogotovu jer to odeljenje postoji 18 godina, a njegovi đaci postižu zapažene rezultate na nivou republike.

"Tokom prethodnih osamnest godina interesovanje je uvek bilo veliko, svake godine smo upisivali maksimalnih 24 đaka, bilo je godina kada su učenici ostajali ispod crte, jedino smo prošle godine imali nešto manje interesovanje, upisano je 17, što je takođe u okviru propisanog jer je zakonom predviđen minimum 15 učenika za odeljenje", napomenula je Biljana Dačić.

Ona je kazala da škola nikakvo pisano obaveštenje i obrazloženje nije dobila i dodala da su u toj situaciji najviše oštećeni učenici koji se mesecima pripremaju za prijemni.

"Naši profesori su išli u osnovne škole, obaveštavali su đake o ovom odeljenju, od februara u gimnaziji profesori drže pripremne časove za prijemni za filološko odeljenje, a đaci koji su želeli da se upišu su zaista uložili dodatni napor da bi to postigli jer istovremenu spremaju i završni ispit", rekla je ona.

U dopisu koji su direktorka i kolektiv gimnazije uputili Ministarstvu, kruševačkoj Školskoj upravi, sindikatima, Filološkom fakultetu, Društvu za srpski jezik, Društvu za strane jezike, odnosno brojnim stručnim institucijama, navedeno je da su đaci te škole tokom proteklih šest godina na republičkim takmičenjima iz srpskog jezika i književnosti te iz latinskog, engleskog, francuskog i italijanskog jezika osvojili 65 republičkih nagrada, da je škola prostorno i tehnički odlično opremljena, te da su među profesorima i tri magistra nauka.

Iako je danas, 13. maja, bio poslednji rok za prijavu za polaganje prijemnog ispita za filološka odelenja kolektiv kruševačke Gimnazije, roditelji i đaci veruju da će Ministarstvo promenit odluku i omogućiti opstanak filološkog odeljenja u gimnaziji u Kruševcu, koje je inače, jedino takvo na području celog Rasinskog okruga.

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Неправилни тетраедар

Ma da, sta ce nam to, otvarajte IT skole, mozda su kompjuteri na srpskom.

Ke

@Неправилни тетраедар Nisam razumeo šta ste hteli da kažete. Na kom god da su jeziku kompjuteri, nije potrebno završiti Filološku gimnaziju (ili sličnu školu) da bi se neko bavio IT-jem. Štaviše, filolozi koje poznajem uglavnom i nisu "na ti" sa računarima, zato što ih interesuju i posvetili su se potpuno drugim stvarima, a na računaru koriste Word i Trados i to im je dovoljno. Uz određeni mali broj univerzalaca, "IT klinci" i "jezičari" su prilično dobro razdvojene grupe. Da se vratimo na temu, šteta je da vredna i zainteresovana deca ne dobiju priliku da uče ono što ih najviše interesuje. Doduše, isto tako je šteta i to što oni koje interesovanje za strane jezike povuče da kasnije to i studiraju najčešće završe ili van struke, ili u nekom kol centru, ili radeći nešto vezano za engleski jezik (predavanje, prevođenje) i pri tom to, pošto većini na fakultetu on ne bude prvi jezik, rade osrednje do loše.

special image