• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

SLAVIMO VELIKU GOSPOJINU, PRAZNIK MAJKI I DECE: Ovo su najvažniji OBIČAJI po verovanjima naših predaka

Autor Bojana Zimonjić Jelisavac

Običaji za Veliku gospojinu, ili Uspenije presvete Bogorodice, prema narodnim verovanjima.

 Običaji na Veliku Gospojinu Izvor: Shutterstock / Adam Jan Fiegel

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Uspenije presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. U narodu poznat kao Velika Gospojina, praznik je majki i dece. Prema narodnom kalendaru, između Velike i Male Gospojine, 21. septembra, najbolje je brati lekovito bilje. Praznik je uspomena na smrt Bogorodice, prema jevanđeljima, dan kada se uznela na nebo "i predala svoj duh u ruke Spasitelja".

Do kraja života živela je u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice. Kao što joj je nekad arhangel Gavrilo saopštio da će roditi sina božijeg, tako je sada obavestio da će se, na ovaj dan upokojiti. Vaznela se na nebo i "predala svoj duh u ruke Spasitelja". Predanje kaže da je Bogorodica živela 60, prema nekim izvorima 72 godine, nadživela je svoga sina, nastavila njegovu misiju i bila svedok mnogih slavnih događanja.

Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je na ovaj dan pobedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave ovaj dan. U Grčkoj i Rumuniji, ovo je i državni praznik. Vernici masovno posećuju čudotvorne Bogorodičine ikone. Posebno je svečano u Jerusalimu, gde se obavlja obred simbolične sahrane Bogorodice.

Veliki broj porodica slavi Veliku Gospojinu kao krsnu slavu, među njima je i užarski esnaf. Kako prazniku prethodi dvonedeljni post, a danas se vernici, posebno žene, pričešćuju. Ovaj dan uopšteno, smatra se praznikom žena i majki. Ne rade se danas nikakvi poslovi. Vreme između Velike i Male Gospojine zove se međudnevnica, a i nju, kao i Veliku Gospojinu, prate mnogi običaji.

Prema narodnom kalendaru, između Velike i Male Gospojine, 21. septembra, najbolje je brati lekovito bilje - kičicu iz familije lincura, ricinus, hajdučku travu, papričicu, ugaslicu, konjski bosiljak, cvet od lipe, zreo rod od korova, drena, šipka, oskoruše, šljive i trna, drugi rod od jabuke i malu zelenu lubenicu. Smatra se i da su jaja prikupljena u ovom periodu najkvalitetnija i dugo ostaju sveža. Velika Gospojina slava je Pirota, Pančeva, Zrenjanina, Novog Bečeja i beogradske opštine Barajevo.

BONUS VIDEO:

Pogledajte

04:48
"Običaji i predrasude sprečavaju SRBE da doniraju organe"
Izvor: Kurir TV
Izvor: Kurir TV

(MONDO/RTS)

Možda će vas zanimati

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Megido

'Predanje kaže da je Bogorodica živela 60, prema nekim izvorima 72 godine'. Ispada da je Marija Isusa rodila ili sa 27 ili oko 40 god. Pošto je on razapet sa 33 i po god. Iako Biblija ne navodi te datume, Marija je verovatno bila dosta mlađa od navedenog kad je rodila Božjeg Sina i imala je 18-20 god. Jer je posle njega, rodila Josifu još sinova, a možda i kćeri, dakle imala je normalni brak i porodicu. Sa 30 ili čak 40 i kusur, u tako teškim uslovima i siromaštvu, verovatno ne bi rađala toliko dece (Mat. 12:46;13:55; Jov. 7:5).

+

Presveta Bogorodice, spasi nas grešne!

special image