Slušaj vest

Vest iz avgusta meseca, da su četiri lica uhapšena u Beogradu zbog sumnje da su pokušali lažnim punomoćjem da izvrše prevaru kupovine odnosno ponovne prodaje stana, vratio je u fokus zloupotrebu pravnih mehanizama i otvorilo pitanje bezbednosti i zaštiti podataka.

Osim pri trgovini nekretninama, bilo je zabeleženih slučaja poput onog iz 2020. godine, kada je beogradska policija uhapsila dva lica zbog sumnje da su, uz falsifikovano punomoćje, pokušali da sa računa preminule osobe u jednoj banci podignu 50.000 evra.

Dok u praksi može da se čuje poneki slučaj zloupotrebljenog potpisa, u teoriji nam kažu da je to gotovo nemoguće, pa je ekipa portala MONDO tim povodom najpre kontaktirala advokate.

"Kada se radi o ovlašćenju za prodaju nekretnine, ono mora biti overeno od strane javnog beležnika. To značajno doprinosi pravnoj sigurnosti jer je javni beležnik dužan da prilikom overe ovlašćenja utvrdi identitet lica koje potpisuje ovlašćenje na osnovu važećeg ličnog dokumenta", rekli su nam pravnici advokatske kancelarije Antić.

U tom smislu, značajno je smanjen broj lažnih ovlašćenja za prodaju ili kupovinu nepokretnosti.

"Bilo je slučajeva zloupotrebe starih i bolesnih"

Iz druge advokatske kancelarije kažu nam da su imali slučajeve gde porodica, nakon smrti jednog člana, sazna da je on ranije zaključio sa nekim od komšija ili daljih rođaka ugovor o doživotnom izdržavanju, u zamenu za nekretninu u kojoj je živeo.

Falsifikovanje ovlašćenja da li je moguće u praksi
Mondo/ Stefan Stojanović 

Bilo je, kažu, situacija u kojima je porodica opravdano sumnjala u zloupotrenu i ranjivost svog rođaka, kao i da je suprotna strana iskoristila usamljenost, bolest, pa u nekim slučajevima čak i demenciju, kako bi dobila potpis i punomoćje da dalje sa nekretninom raspolaže kako želi.

Ukoliko se desi da se radi o falsifikatu, i ugovor bude zaključen na osnovu falsifikovanog punomoćja, kako su nam objasnili u advokatskoj došlo bi do krivičnopravne odgovornosti onog ko je taj dokument faslifikovao dok bi oštećeno lice imalo pravo na naknadu štete.

Falifikovanje isprave predstavlja krivično delo za koje je zaprećena kazna do 3 godine zatvora. Pravnu sigurnost garantuje i Registar izdatih i opozvanih punomoćja, koji je na raspolaganju građanima Srbije od 16. Juna 2022. godine.

Obavezu da punomoćja upisuju u Registar imaju javni beležnici, a suština je sprečavanje zloupotreba i jačanje pravne sigurnosti u prometu nekretninama, ali i efikasnost postupka i maksimalna ušteda vremena i novca. Do sada je u ovu bazu upisano oko 10.000 punomoćja.

Jedan od ciljeva jeste i garantovanje zakonitosti prilikom obavljanja pravnog posla za koji je neko ovlašćen. Ukoliko, na primer, građanin u Leskovcu želi da proda stan u Beogradu, a ne može lično to da učini, on mora da ode kod javnog beležnika u svom gradu i ovlasti neko drugo lice da u njegovo ime proda nekretninu. To lice koje ovlašćuje do sada je dobijalo punomoćje u papirnom obliku posredstvom brze pošte ili, još češće, autobusom.

Da se prevare sa nekretninama ubuduće ne bi dešavale, pored toga što overava punomoćja, javni beležnik je dužan da ih i unese u registar, što je dodatna zaštita od potencijalnih zloupotreba, pošto se onemogućava falsifikat. U registar se unosi overeno punomoćje, a lice ga dobija na papiru i prosleđuje onome kome je punomoćje dao.

Lažni agent za nekretnine prodao tuđu kuću

Jedan od slučajeva koji je zaintrigirao javnost bio je i kada je 2022. godine lažni agent za nekretnine, koji je, zastupajući gospođu iz Amerike falsifikovao punomoćje i prodao kuću koju ona ima u Srbiji.

Darko B. (39) iz jednog sela kod Požege uhapšen je tada zbog sumnje da je, predstavljajući se kao agent za skupocene nekretnine, prodao tuđu vilu na Dedinju jednoj beogradskoj firmi za 1.100.000 evra. Pomoću falsifikovanih ovlašćenja je zatim podigao sve pare sa računa i negde ih sakrio, ali je na saslušanju negirao da ih je zadržao.

Priznao je tada da je stupio u kontakt sa Lj. V, vlasnicom kuće na Dedinju koja živi u Americi, i dogovorio se s njom da proda vilu. Ona je tada, navodno, dala svoju ličnu kartu kako bi sačinili ugovor o zastupanju, nakon čega je Darko stupio u kontakt sa firmom koja je bila zainteresovana da kupi kuću.

Cela prevara je, prema rečima upućenih u slučaj, otkrivena kad je vlasnica vile dobila poštom rešenje iz katastra, gde je obaveštena da je jedna firma iz Beograda uknjižena kao novi vlasnik njene kuće. Tada je obavestila advokate, a on nakon toga policiju i tužilaštvo.

(Mondo.rs)