Slušaj vest

Jesen sa sobom donosi beskrajan rad u bašti. Lišće opada svakodnevno, grane se seku, suvo cveće se skuplja, a trava se mora sakupiti pre zime. Za mnoge vlasnike kuća, najbrže rešenje deluje kao šibica, mala vatra u zadnjem delu dvorišta i problem nestaje za nekoliko minuta. Međutim, ovaj gest urađen iz navike može vas na kraju koštati na hiljade leja.

Možete li spaljivati lišće i grane u dvorištu?

Spaljivanje lišća i biljnog otpada je zabranjeno u Rumuniji, čak i ako potiče iz vašeg domaćinstva. Činjenica da posedujete zemljište ne daje vam pravo da ložite bilo kakvu vatru po sopstvenoj želji.

Prema vanrednoj uredbi o režimu upravljanja otpadom, zabranjeno je spaljivanje otpada bilo koje vrste, u šta spadaju lišće, grane i pokošena trava. Za fizička lica kazne se kreću između 30.000 i 45.000 leja (od oko 750.000 do 1.125.000 dinara), dok pravna lica mogu platiti od 50.000 do 70.000 leja (od oko 1.250.000 do 1.750.000 dinara).

Zašto vas običan dim iz bašte može skupo koštati?

Visina sankcije zavisi od primenjenog zakona. Vanredna uredba o zaštiti životne sredine takođe zabranjuje spaljivanje suve vegetacije i biljnog otpada na bilo kom zemljištu, uključujući bašte i dvorišta. U ovom slučaju, kazne za građane počinju od 7.500 i mogu dostići 15.000 leja (od oko 187.500 do 375.000 dinara).

Kontrole redovno sprovodi Nacionalna straža za zaštitu životne sredine, posebno u proleće i jesen, kada je miris dima prvi signal komšijama i inspektorima. 

Ukratko, jedna vatra u dvorištu može vas koštati od 7.500 do 45.000 leja (od oko 187.500 do 1.125.000 dinara), a ako se plamen otrgne kontroli, na to se dodaju i troškovi intervencije vatrogasnih službi.

Zašto je spaljivanje lišća zabranjeno?

Razlozi idu daleko izvan finansijskog aspekta. Dim oslobađa fine čestice koje ozbiljno narušavaju kvalitet vazduha i ugrožavaju zdravlje ljudi, naročito dece i starijih osoba, piše Jurnalul.

Pored toga, rizik od požara dramatično raste jer se vatra bez nadzora po suvom ili vetrovitom vremenu brzo širi na kuće, komšijske ograde i okolnu vegetaciju. Na kraju, spaljivanjem se trajno gube korisni prirodni resursi koji bi se mogli pretvoriti u prirodno đubrivo umesto u dim.

Gde baciti lišće i grane iz bašte?

Dobra vest je da postoje pravne opcije koje su jednostavnije i znatno jeftinije od bilo kakve kazne. Biljni otpad se može sakupljati u komposteru u bašti, gde se vremenom razlaže i pretvara u odličan kompost za cveće, drveće i povrće, a sami komposteri koštaju između 100 i 400 leja.

Druga opcija je odlaganje preko lokalne komunalne službe, koja u mnogim mestima organizuje sakupljanje baštenskog otpada po rasporedu ili pozivu.

Takođe, otpad možete odneti u specijalizovane sakupljačke centre gde se grane seckaju i ponovo upotrebljavaju. Nabavka seckalice za grane, koja košta oko 400 do 500 leja, omogućava vam da otpad pretvorite u malč koji zadržava vlagu u zemljištu i štiti korenje od mraza.

Čuvajte se majstora koji seku drveće

Ako angažujete radnike za orezivanje drveća ili održavanje travnjaka, od samog početka precizirajte šta se dešava sa otpadom. Ukoliko predlože da sve spale u dvorištu, shvatite to kao ozbiljno upozorenje jer pravni i finansijski rizik ostaje isključivo vaš.

Zatražite jasne opcije, kao što su prevoz do centra za sakupljanje ili usitnjavanje na licu mesta, i uračunajte odlaganje otpada u ukupnu procenu radova.

Možete li ikada legalno zapaliti vatru?

Spaljivanje je dozvoljeno samo u izuzetnim situacijama i to isključivo uz posebno odobrenje gradske uprave, na primer radi sprečavanja biljnih epidemija ili suzbijanja opasnih štetočina. Za obične kućne bašte i svakodnevno čišćenje dvorišta takva odobrenja se izuzetno retko izdaju.

Kakva pravila i kazne važe u Srbiji?

U Srbiji je spaljivanje biljnog otpada i ostataka na otvorenom prostoru izričito zabranjeno Zakonom o zaštiti od požara (Član 50), kao i Zakonom o upravljanju otpadom. Komunalna policija i inspekcija redovno kažnjavaju nesavesne građane, a zaprećene novčane kazne iznose:

  • Od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica (građane).
  • Od 300.000 do 1.000.000 dinara za pravna lica.
  • Od 150.000 do 500.000 dinara za preduzetnike.

Pored toga, za poljoprivrednike koji pale otpad na njivama i imanjima predviđena je i dodatna rigorozna mera, oduzimanje prava na državne subvencije stavljanjem gazdinstva u pasivan status na period do tri godine.

Legalno spaljivanje u Srbiji dozvoljeno je isključivo uz prethodno pisano odobrenje nadležne fito-inspekcije u slučajevima suzbijanja zaraznih biljnih bolesti, što se za obične kućne bašte i dvorišta praktično nikada ne izdaje.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

03:48
"AKO SU SAKRILI IDENTITET, POSTOJE DRUGE METODE" Predsednik Strukovnog udruženja policije o požaru u garaži na Obilićevom vencu i potrazi za dvojicom mladića Izvor: Kurir televizija