Mićunović je na konferenciji povodom predstavljanja "Vodiča za rodno osetljiv pristup medijima u Srbiji" istakla da je korišćenje rodno-senzitivnog jezika jedan od faktora za uspostavljanje rodne ravnopravnosti.

"Jezik je ogledalo razvoja društva, oslikava socijalne, ekonomske, kulturne i političke odnose u društvu, ali i utiče na razvoj društvene svesti i napredak jedne zajednice", istakla je Mićunović.

Autorka priručnika Jelena Filipović je istakla da se mali broj novinarki i novinara služi rodno-senzitivnim jezikom.

"Često ćemo ćuti da se za osobu ženskog roda koristi zanimanje u muškom rodu, poput direktor, psiholog, iako naš jezik dozvoljava građenje ženskog roda za najveći broj imenica", rekla je Filipović.

U današnjem razgovoru učestvovali su novinari i novinarke domaćih štampanih i elektronskih medija, koji su davali sugestije o tome šta bi još priručnik trebalo da uključi, kako bi bio što praktičniji i pristupačniji njihovim kolegama, dok su profesorke i profesori novinarstva, diskutovali o Deklaraciji o potrebi uvođenja teme rodno osetljivog izveštavanja na studije medija i novinarstva.

U Upravi za rodnu ravnopravnost rodno senzitivni jezik objašnjavaju kao izražavanje koje poštuje načela rodne ravnopravnosti i podrazumeva upotrebu zanimanja u ženskom i muškom rodu, podjednaku zastupljenost žena i muškaraca u prilozima i način na koji su žene i muškarci prikazani u medijima.

Kao primer rodno-osetljivog izveštavanja pominje se i izbegavanje stereotipa poput "slabiji i jači pol" i "lepša i jača polovina".

(Beta)