• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Dan kada je ubijen kralj Aleksandar

Odavanjem državnih i vojnih počasti, u Crkvi Svetog Đorđa na Oplencu i u Marseju danas je obeležena 78. godišnjica smrti kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, koji je ubijen u 9. oktobra 1934. godine.

Lovorove vence na sarkofag kralja položili su članovi Udruženja Kraljevina Srbija u ime prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića, predstavnici Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike, Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, opštine Topola, Zadužbine Karađorđevića i Društva za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova 1912.-1918. godina.

Komemorativna svečanost ubijenom kralju održana je u organizaciji vlade Srbije - Odbora za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Srbije.

Ubisto kralja obeleženo je i u Marselju, a vence su na mestu ubistva položili izaslanik predsednika Srbije Radoslav Pavlović, ambasador Srbije u Francuskoj Dušan Batakovic i brigadni general Vojske Srbije Slavoljub Janićijević.

"Kralj Aleksandar, koji je ubijen na ovom mestu, jedan je od najvećih, po meni možda i najveći čovek u istoriji našeg naroda, zaboravljen namerno, sklonjen namerno zato što je imao mnogo vrlina i zato što je menjao svet", istakao je Pavlović posle polaganja venaca.

Kako je rekao, to je pokušaj negovanja kulture sećanja, "da ne zaboravimo ko je u našoj istoriji bio mali, a ko je bio veliki".

Ove godine se prvi put u prisustvu jednog oficira Vojske Srbije obeležava godišnjica smrti kralja Aleksandra, naveo je Pavlović i dodao da je to zbog toga jer "hoćemo da kažemo da nismo zaboravili"

"Ko zaboravi svoje pretke i svoju prošlost i sam će biti zaboravljen vrlo brzo", rekao je on, podsetivši da godišnjica smrti kralja Aleksandra I Karađorđevića nije obeležavana od 1939. do 2009. godine.

Ambasador Srbije u Francuskoj Dušan Bataković je podsetio da je na tom svetom mestu u Marseju ubijen veliki ujedinitelj kralj Aleksandar, ali da je tu ubijen i mir u Evropi i 1934. godine slomljena jaka veza između Francuske i Kraljevine Jugoslavije.

Govoreći pred spomenikom Marseljskom atentatu, zamenik gradonačelnika Marselja Žerar Vitalis izjavio je da je obeležavanje ovog događaja još jedan u nizu dokaza dugotrajnog i čvrstog francusko -srpskog prijateljstva.

"Ovaj događaj je ostao u kolektivnom sećanju građana Marselja. U svakodnevnom životu naših ljudi taj događaj se stalno vraća i od velike je važnosti", istakao je on, dodavši da je, kako smatra, očigledno da će prijateljstvo naših naroda ojačati, "iz istorijskih ali i političkih razloga".

Vence su položili i predstavnici francusko-srpskog Udruženja za negovanje tradicija Prvog svetskog rata.


Aleksandar I Karađorđević rođen je na Cetinju 1888. godine, kao drugi sin kneza Petra Karađorđevića i kneginje Zorke, kćerke crnogorskog kralja Nikole Petrovića.

Školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji Sen-Sir. Postao je prestolonaslednik 1909. godine, umesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent je vladao Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra Prvog.



Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u ratovima od 1912. do 1918, u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost.

Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921. godine, nakon smrti oca, kralja Petra I Karađrođevića, a od 1929. do 1934. kralj Jugoslavije.

Posle ubistva tri hrvatska poslanika u Narodnoj skupštini u Beogradu 20. juna 1928, on je 6. januara 1929. godine zaveo diktaturu i ukinuo dotadašnji Ustav, da bi 1931. doneo takozvani Oktroisani ustav.

Atentat u Marselju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Luj Bartu, kako je utvrđeno, organizovali su hrvatski teroristi - ustaše, uz podršku Musolinijeve Italije. Pozadina tog ubistva nije nikada u potpunosti rasvetljena.

(Tanjug/Foto: wikipedia.org)

Komentari 5

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Done

Setite se kako se odužio Apisu,koji ih je doveo na vlast. Svi vladari su isti!

dance

kako je mogao da sluzi srpskom rodu, kad je rodjenog brata unistio?!

riri

Neću bre monarhiju sa Karađorđevićima ! Sramota što nose ime Velikog Vožda. Jedino što ću priznati Kralju Aleksandru je to što je podigao na Lovćenu kapelu Njegošu i to baš onakvu kakvu je i najveći Srbin i želeo za života. Inače i to je izdejstvovano uz ogromne molbe i upornost Mitropolita Gavrila Dožića jer je Kralj hteo da podigne Meštrovićev mauzolej na Lovćenu. Ono od čega je Kralj odvraćen uradio je kasnije Tito

special image