Vojna komisija 98. vazduhoplovne brigade za ispitivanje uzroka pada aviona Vojske Srbije "orao j-22", koji je u petak pao na Mrčajevce, počela je sa radom, a prvi rezultati biće poznati već sledeće nedelje, pišu "Novosti".

Sa mesta udesa pokupljeni su delovi koji će biti veštačeni, a za rasvetljavanje incidenta biće ključna izjava pilota majora Ivana Pantića, koji se posle katapultiranja oporavlja na VMA.

Lovac-bombarder koji je svoj let završio nedaleko od Čačka šesti je avion Vojske Srbije koji se srušio u poslednjih pet godina, a čak tri izgubljena aviona bili su "orlovi".

Ove letelice u upotrebi su više od 30 godina. Avion koji je pao u Mrčajevcima proizveden je 1986. godine, a uprkos remontu koji je urađen 2007. godine mogao je da se koristi još najviše dve-tri godine.

Slična situacija je i sa ostalim vazduhoplovima ovog tipa. Iako ih je na papiru gotovo tridesetak, jedva trećina je u operativnoj upotrebi.

Nesreća ne bira tip aviona

Najveća vazduhoplovna nesreća poslednjih godina dogodila se 2009. godine kada je na Aerodromu Batajnica pao lovački avion "mig 29". Tom prilikom poginuli su pilot Rade Ranđelović i vojnik Milan Ulemek. Nedaleko od vojnog aerodroma svega godinu dana ranije život je izgubio i pilot Ištvan Kanas koji je upravljao letelicom "supergaleb g-2". Piloti srušenih "orlova" Slobodan Jocić (čiji je avion 2010. godine pao u Gružansko jezero) i Tomas Janik (srušen kod sela Baranda 2008) sačuvali su živote zahvaljujući pravovremenom katapultiranju.

Pad aviona u Mrčajevcima samo je jedan u nizu incidenata u srpskom vojnom vazduhoplovstvu poslednjih godina, koji govori o stanju srpskih krila. Broj nesreća je veliki s obzirom na to da već godinama prosečan godišnji nalet srpskog vojnog pilota ne dobacuje ni do 50 časova, pišu "Novosti".

Vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da pad aviona ne može da se predvidi jer se nesreće u vojnim vazduhoplovstvima dešavaju i u državama koje imaju borbene avione najnovije generacije i sa najsavremenijom tehnologijom.

"Svetska statistika udesa u vojnim vazduhoplovstvima pokazuje da su nesreće najčešće na početku uvođenja nekog aviona u upotrebu i pri kraju upotrebe.. 'Orao' je, ipak, kod nas dugo u upotrebi i nalazi se u poznim godinama karijere. Postoje veliki problemi sa servisiranjem i rezervnim delovima što dovodi do povećanog rizika letenja", kaže Radić.

Prema njegovim rečima, do sada je zabeleženo dosta otkaza na "orlu" vezanih uglavnom za hidraulični sistem i za stajni trap, što su problemi koji ovaj avion prate tokom čitave karijere.

Redovna besparica, problemi sa nabavkom rezervnih delova, loši uslovi servisiranja, nedostatak kontinuiteta obuke i požutela krštenica redovni su pratioci srpskih aviona poslednjih godina.

Da su Srbiji neophodni krupni koraci u avijaciji svedoči i rok trajanja letelica koje trenutno brinu o nebu države. Postojeći lovci "mig 21", kojih je na spisku svega desetak, bliže se kraju korišćenja.

U slučaju njihovog penzionisanja, briga o nebu Srbije pala bi na svega četiri "miga 29". Ovim avionima, koje su izbegli uništavanje 1999. godine, resursi su produženi remontom koji je završen 2009. godine, ali za najdalje pet-šest godina i oni će morati u penziju.

Zbog svega toga oči srpskih avijatičara bile su uprte u ruskog ministra odbrane Srgeja Šojgua koji je prošle nedelje posetio Beograd i razgovarao sa državnim i vojnim vrhom. Najavljena nabavka ruskih "migova", ukoliko ubrzo bude realizovana, poslednja je šansa da Srbija sačuva kontinuitet borbene avijacije.