U HRVATSKOJ ĆE SRBA OSTATI SAMO U KNJIGAMA: "Popis će biti katastrofa, i za Srbe i za Hrvate"

Da li će to Srbi ostati zabeleženi samo kao akteri u hrvatskim knjigama, ili se slična sudbina sprema i sami Hrvatima, govorio je portal hrvatskog nedeljnika na srpskom "Novosti" Filip Škiljan, naučni saradnik hrvatskog Instituta za migracije i narodnosti.

Definitivno bi, ističe, trebalo pisati više takvih knjiga, upravo zato da Srbi i pripadnici drugih manjina, ali i većinskog naroda, više saznaju o istorijskom značenju Srba u Hrvatskoj.

Škiljan navodi da te knjige svakako pomažu mlađim generacijama u očuvanju identiteta jer kad ih pročitaju, ponosni su što su potomci ljudi koji su s hrvatskim stanovništvom gradili istoriju različitih područja.

Ali, koliko će odnsno i da li će, tih sledećih generacija biti, Prema rečima Škiljina, od poslednjeg rata mnogo je manji broj stanovnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, što se vidi već u popisu stanovništva iz 2001. godine. A sledeći, koji dolazi dogodine, biće katastrofalan.

Značajan broj Srba nakon 'Oluje' izbegao je iz Hrvatske u Srbiju, BiH, ali i u istočnu Slavoniju, kaže Škiljin i dodaje da se malo ljudi vratilo, a mnogobrojna sela su ostala pusta, što je posebno izraženo u zapadnoj Slavoniji.

U požeškom i pakračkom kraju i oko Voćina, ističe, u neka se sela niko nije vratio ili su oni koji se vratili pomrli ili su se odselili, a kako nema perspektive da se ljudi vrate, ta se sela neće obnoviti.

Na pitanje koliko je rašireno prikrivanje nacionalne pripadnosti Srba od njih samih, Škiljin u izjavi za nedeljnik kaže da je etnomimikrija prisutna kod Srba tamo gde nisu u većini.

"Ne izjašnjavaju se kao Srbi, ne osećaju se ugodno, smatraju da će ih okolina loše gledati, a to je često u velikim gradovima. Deca iz nacionalno mešovitih brakova u najvećem broju slučajeva će biti pripadnici većinskog naroda, dok u malim sredinama, gde su Srbi u većini, staračko stanovništvo odumire i ne postoji mogućnost demografske obnove, što se vidi na Kordunu, u Baniji, Lici i zapadnoj Slavoniji", ukazuje Škiljin.

A na pitanje o tome šta će, po njemu, pokazati popis stanovništva 2021. godine, Škiljin kaže da će on pokazati ne samo demografsku katastrofu za srpsku zajednicu nego i za većinski narod.

"Prema podacima o županijama koje je Hrvatska privredna komora objavila 2019, samo u Sisačko-moslavačkoj županiji je broj stanovnika od 2011. do 2017. smanjen sa 172.439 na 152.546.

To je manje za 20.000 stanovnika ili jedan veći grad i poprilična je brojka za zemlju koja ima tek četiri miliona stanovnika.

Zbog odsustva povratka i odumiranja staračkog stanovništva 2011. je 150 nestalih sela, a u popisu naredne godine biće ih još više, naveo je on.

Prema njegovim rečima, masovna iseljavanja, mali priraštaj i veliki mortalitet uticaće na demografsku sliku na mnogim područjima.

(MONDO/Agencije)

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.