Zagrebački geofizičar Josip Stipčević objasnio je neke pojedinosti o zemljotresima.
Potres koji je juče pogodio Hrvatsku se dogodio na rasedu koji se otprilike pruža u smeru severozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.
Ovaj rased je granični između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog basena.
“Preko ovog raseda kompenzuju se različita naprezanja i pomaci u tim blokovima. Glavni uzrok ovih potresa nalazi se daleko od same lokacije, tačnije na području Jadrana”, objasnio je Stipčević na svom Fejsbuk profile.
Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila deo velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više miliona godina.
Ova mala ploča naziva se Adrija i njeno kretanje i međudelovanje s Evropom uzrok je zemljotresa u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i svim okolnim područjima.
“Uticaj ove interakcije najvidljiviji je u područjima uz obalu Jadrana gde planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče. Takođe, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj uticaj nije ograničen samo na te uske zone već se delimično prenosi i na širi region, dodao je.
“Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gde većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo raseda podiže po drugom. Prve procene govore da se potres dogodio na rasedu koji se pruža severozapad-jugoistok i da je dužina puknuća raseda oko 25 km. Ovakav potresni mehanizam i pružanje raseda upućuju da je došlo do pomaka severnog dela raseda prema istoku. Poslednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5.8. Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stenskoj masi oko raseda, započeo je novi ciklus naprezanja rasednih ploča usled delovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjeg potresa tektonske sile naprezale su stene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao katastrofalni potres na području Gline i Petrinje”, objasnio je geofizičar.
Nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sledećih dana iako je to vrlo malo verovatno, dodao je.
Ono što je zasad sigurno jeste da će biti još zaista mnogo naknadnih potresa od kojih će neki biti poprilično jaki i da će možda uzrokovati dodatna oštećenja, rekao je geofzičar.
(Mondo/Glas istre)
Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.
