Nedelju dana nakon razornog petrinjskog potresa magnitude 6.2 prema Rihteru interdisciplinarni tim naučnika i dalje obilazi teren kako bi odgovorio na brojna pitanja koja podjednako muče i stručnjake i javnost.
“Zasad ima enormno puno sekundarnih manifestacija potresa kao što su likvefakcije (tečno zemljište), urušavanja, klizišta itd. Međutim, efekte prvog reda kao što je pucanje raseda na površini nismo otkrili zasada. Kod ovako jakih potresa očekujemo da je takva manifestacija na površini moguća. Ako nađemo neke površinske manifestacije puknuća raseda, možemo da procenimo gde je tačno rased, kakvo je bilo pomeranje po njemu i kolika je dužina raseda koji je pukao. Nastavljamo obilazak terena”, rekao je seizmolog dr. Josip Stipčević, docent na Geofizičkom odseku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagreb.
Prema proračunu izrađenom na osnovu satelitskih snimaka Evropske svemirske agencije, najrazorniji petrinjski potres prouzrokovao je pomeranje tla s amplitudom od čak 70 centimetara.
Najveći pomak zabeležen je u šumskom području okruženom mestima Slana, Glinska Poljana i Gora.
Na zapadnom delu raseda tlo se podiglo 40 centimetara, a pored grada Petrinje spustilo za 30 centimetara. Stručnjaci Geodetskog fakulteta, koji sa seizmolozima istražuju teren, pokušavaju da procene koliko su se gradovi Petrinja i Sisak pomerili ka istoku.
“Sisak se pomerio u manjem intenzitetu nego Petrinja. Preliminarno, Sisak se pomerio 10, a Petrinja između 15 i 20 centimetara”, rekao je dr Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Razorni zemljotres se dogodio na rasedu koji se otprilike pruža u smeru severozapad - jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.
Taj rased je granični između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog basena.
I Hrvatska akademija nauke i umetnosti (HAZU) poslala je izjavu o seizmičkoj aktivnosti i njenim implikacijama.
"Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost niti se zbivaju po nekom pravilu. Na nekim mestima događa se jedan jači potres nakon kojeg ne sledi gotovo nijedan naknadni potres, drugde se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili daljem vremenskom intervalu veliki broj naknadnih, slabijih potresa. Neki put uglavnom potresu prethodi određeni broj slabijih potresa. Nemoguće je unapred znati kakav će se tip seizmičke aktivnosti razviti na nekom aktiviranom rasedu", ističe se u izjavi.
(Mondo/Jutarnji list)
Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.
