• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

PETRINJU I BANJALUKU RUŠILI SU ISTI ZEMLJOTRESI: Stručnjak otkriva poreklo razorne moći ove prirodne katastrofe

Autor Tamara Jovanović

Hipocentar banjalučkog potresa bio je na 20 kilometara ispod grada. Poginulo je 15 osoba, 1117 bilo je teže i lakše povređeno.

 hrvatska bosna i hercegovina zemljotresi petrinja banjaluka istorija povezanost Izvor: printscreen

Često se poslednjih dana u kontekstu recentnog zemljotresa koji je teško oštetio Petrinju uz ljudske žrtve spominje potres u Banjaluci 1969. godine. Jedno je od pitanja je li aktivnost istog raseda srušila Banjaluku pre više od 50 godina te sada Petrinju.

Odgovor na to dao je prof. dr. sc. Marijana Heraka s Geofizičkog smera Prirodno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Možda će vas zanimati

"Banjaluku nije srušilo pomicanje baš Pokupskog raseda, ali jeste raseda iz istog velikog regionalnog rasednog sastava koji u Hrvatskoj ide od Jastrebarskog, preko Pokupskog i Gline, u BiH i dalje na jugoistok prema Srbiji i Durmitoru. Obično pojedine deonice takvih sastava dobiju i svoja imena – pa je tako i s Pokupskim rasedom. Dakle Banjaluku je pogodio potres koji je nastao na banjolučkoj deonici istog rasednog sastava", rekao je prof. Herak.

Pre šest godina prof. Herak sa saradnicima objavio je i rad na temu banjalučkog potresa u časopisu Journal of Geodynamics. U radu se prikazuju rezultati analize geoloških, geomorfoloških i geofizičkih podataka koji upućuju na aktivan kompresijski režim naprezanja u rubnom području Dinarida i Panonskog bazena, koji je uzrokovao zemljotres magnitude 6,4 na području Banjaluke 27. oktobra 1969.

Ovaj potres počeo je jakim prethodnim udarom u noći 26. oktobra u 2.55 sati, a podrhtavanje tla nastavilo se do 8.53 sati, a onda se glavni potres dogodio u 16.35, slično dakle kao što je bilo u Petrinji, gde je glavnom potresu takođe prethodio slabiji.

Hipocentar banjalučkog zemljotresa bio je na 20 km ispod grada. Poginulo je 15 osoba, 1.117 ih je bilo teže i lakše povređeno, materijalna je šteta bila ogromna, a uništeno je oko 86.000 domova.

No, prema podacima u poslednjih 100 godina, na području tog grada zabeleženi su i zemljotresi 1888, 1935, ali i 1981. Naravno, onaj iz 1969. bio je najsnažniji i smrtonosan.

Doc. dr sc. Josip Stipčević s Geofizičkog smera Prirodno-matematičkog fakulteta u Zagrebu podseća kako je nedavni zemljotres u okolini Petrinje izazvao ogronu štetu i imao je relativno neuobičajen sled događanja, gde je glavnom potresu prethodio niz jačih potresa dan pre.

"Sledom razvoja događaja sličnog onom koji se dogodio u Banjaluci 1969. te činjenice da su se svi petrinjski zemljotresi dogodili na rasednoj zoni koja se, prema nekim istraživanjima, može pratiti sve do Banjaluke, nameće se pitanje veze među ovim potresnim zonama. Iako je bilo vrlo mnogo pitanja mogu li petrinjski potresi uzrokovati ponovnu aktivaciju zagrebačke potresne zone, mislim da je dobro da se pogleda veza među rasednim zonama koje se pružaju linijom severozapad-jugoistok te se pružaju od Banjaluke do ušća Kupe u Savu", kaže geofizičar s PMF-a. Prema onome što je trenutno poznato, rasedni mehanizmi u ovim zonama vrlo su različitog karaktera.

"Banjalučki je zemljotres imao kompresijski mehanizam pri kojem se jedno krilo raseda podiže nad drugo, a svi su se potresi u Petrinji dogodili na rasedu koji je okomit na površinu te gde su krila raseda kliznula jedno uz drugo. Kao i kod potresa u Petrinji, glavnom potresu u Banjaluci iz 1969. prethodio je snažan potres magnitude 6,0 dan pre iako je pojačana seizmička aktivnost pre glavne serije trajala već nekoliko meseci. Glavni potres u Banjaluci imao je magnitudu 6,4 te je izazvao vrlo veliku štetu na vrlo velikom području oko epicentra.

Istraživanja su pokazala da glavni i najjači prethodni potresi iz te serije leže na rasednoj zoni koja se ugrubo pruža smerom severozapad-jugoistok i prolazi s južne strane Kozare te se nastavlja u smeru Hrvatske Kostajnice.

S druge strane rasednu zonu na kojoj su se dogodili petrinjski zemljotresi moguće je pratiti praktički tik do pred zapadni ulaz u Hrvatsku Kostajnicu. Stoga se nameće logično pitanje postoji li veza među ovim rasednim sastavima usprkos njihovoj znatnoj razlici u potresnim mehanizmima? Još je važnije, ako postoji veza, 'komuniciraju' li ti rasedni sustavi, tj. da li je moguće očekivati prenos tektonske napetosti s jednog na drugi rasedni sastav", rekao je doc. dr sc. Josip Stipčević.

(Mondo/Mondo.ba)

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.

Pročitajte i ovo

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image