Povodom 16. godišnjice operacije hrvatskih snaga Oluja, zastupnici žrtava traže brže ekshumacije i identifikacije i procesuiraju odgovornih za zločine.
Udruženje porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj i Komisija Vlade Srbije za nestale zatražili su od hrvatskih vlasti da ubrzaju proces nalaženja žrtvi i počinioca jer u Hrvatskoj još nisu ekshumirane poznate lokacije sa telima 390 srpskih žrtava, a 369 tela više godina čeka na identifikaciju u Institutu za sudsku medicinu u Zagrebu.
Na skupu, koji je organizovalo Udruženje porodica nestalih i poginulih lica Suza, izneti su podaci prema kojima je od 2001. područje Knina, Korenice, Gračaca, Rizvanuše, Žitnika, Petrinje, Dvora na Uni, Medara, Kukunjevca, Okučana i Vrbovljana ekshumirano ukupno 969 srpskih žrtava, a 600 do sad identifikovano.
U poslednjih godinu dana ekshumirana su 83 tela na lokacijama Okučani, Medari i Vrbovljani, od kojih 40 nije identifikovano, rekao je predsednik Udruženja Čedomir Marić na konferenciji za novinare koja je održana uoči obeležavanja godišnjice stradanja Srba u operaciji Oluja.
Ponašanje hrvatskih medija, koji burno reaguju na svaku hrvatsku žrtvu, potpuno je jasno kada se zna da je među srpskim žrtvama najveći broj civila, što jasno govori o karakteru rata u Hrvatskoj, uključujući i završnu operaciju Oluja, objasnio je Marić.
On je naglasio da zato, prvostepena presuda kojom je Haški tribunal 15. aprila ove godine osudio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača za udruženi zločinački poduhvat, predstavlja "izvesnu satisfakciju" za sve Srbe stradale u Oluji.
Prvi put na skupu na kome je bilo reči o stradanju Srba u operaciji Oluja, govorio je i jedan predstavnik iz Hrvatske - Mario Mažić iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Zagreba.
"U Hrvatskoj ne postoji prostor za preispitivanje identiteta domovinskog rata, niti Oluje", rekao je Mažić istakavši da će se Oluja pamtiti kao "zaokruživanje zločina" koji su počeli 1991.
Istina je da je to bio deo strategije udruženog zločinačkog poduhvata koji je doveo do etničkog čišcehnja Srba, rekao je Mažić i dodao da, na žalost, 16 godina posle, u Hrvatskoj ne postoji nijedna pravosnažna presuda za zločine u Oluji.
"Postoji mnogo prijava i presuda za paljevine, pljačke i uništavanje imovine, ali ne i za počinjena ubistva civila", rekao je on.
"Radi se o tome da Oluja uopšte nije pojmljena kao zločin, a ako jeste onda je u očima desnih ekstermista viđena kao dobra stvar", objasnio je Mažić.
(Tanjug)
Na skupu, koji je organizovalo Udruženje porodica nestalih i poginulih lica Suza, izneti su podaci prema kojima je od 2001. područje Knina, Korenice, Gračaca, Rizvanuše, Žitnika, Petrinje, Dvora na Uni, Medara, Kukunjevca, Okučana i Vrbovljana ekshumirano ukupno 969 srpskih žrtava, a 600 do sad identifikovano.
U poslednjih godinu dana ekshumirana su 83 tela na lokacijama Okučani, Medari i Vrbovljani, od kojih 40 nije identifikovano, rekao je predsednik Udruženja Čedomir Marić na konferenciji za novinare koja je održana uoči obeležavanja godišnjice stradanja Srba u operaciji Oluja.
Ponašanje hrvatskih medija, koji burno reaguju na svaku hrvatsku žrtvu, potpuno je jasno kada se zna da je među srpskim žrtvama najveći broj civila, što jasno govori o karakteru rata u Hrvatskoj, uključujući i završnu operaciju Oluja, objasnio je Marić.
On je naglasio da zato, prvostepena presuda kojom je Haški tribunal 15. aprila ove godine osudio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača za udruženi zločinački poduhvat, predstavlja "izvesnu satisfakciju" za sve Srbe stradale u Oluji.
Prvi put na skupu na kome je bilo reči o stradanju Srba u operaciji Oluja, govorio je i jedan predstavnik iz Hrvatske - Mario Mažić iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Zagreba.
"U Hrvatskoj ne postoji prostor za preispitivanje identiteta domovinskog rata, niti Oluje", rekao je Mažić istakavši da će se Oluja pamtiti kao "zaokruživanje zločina" koji su počeli 1991.
Istina je da je to bio deo strategije udruženog zločinačkog poduhvata koji je doveo do etničkog čišcehnja Srba, rekao je Mažić i dodao da, na žalost, 16 godina posle, u Hrvatskoj ne postoji nijedna pravosnažna presuda za zločine u Oluji.
"Postoji mnogo prijava i presuda za paljevine, pljačke i uništavanje imovine, ali ne i za počinjena ubistva civila", rekao je on.
"Radi se o tome da Oluja uopšte nije pojmljena kao zločin, a ako jeste onda je u očima desnih ekstermista viđena kao dobra stvar", objasnio je Mažić.
(Tanjug)
