Američki potpredsednik Dik Čejni podržao je u nedelju, na sastanku zemalja članica Američko-jadranske povelje u Dubrovniku, ulazak Hrvatske, Makedonije i Albanije u NATO.

Te tri balkanske zemlje zatražile su američku podršku, izražavajući očekivanje da će snažan signal za buduće članstvo biti upućen već na novembarskom samitu Alijanse u Rigi.

Premijeri Hrvatske, Albanije i Makedonije, Ivo Sanader, Salji Beriša i Vlado Bučkovski, su na sastanku izrazili snažne aspiracije svojih zemalja za članstvo u NATO-u, kao i spremnost da svoje vojnike angažuju u svim zemljama u kojima se nalaze vojnici NATO-a i SAD.

Albanski premijer Salji Beriša je naglasio da će njegova vlada "platiti svaku cenu" da bi ispunila uslove sa članstvo u NATO.

Čejni je podržao želje tri zemlje da se pridruže NATO-u i ocenio da je u tom pogledu ostvaren veliki napredak. Potpresednik SAD je odao priznanje trima zemljama za njihov trenutni angažman uz snage SAD i NATO-a u Avganistanu i Iraku.

Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je da je na sastanku bilo reči i o problemima u regionu, o BiH, Kosovu i referendumu u Crnoj Gori, dodavši da je postignuta saglasnost o potrebi da, uz Evropsku uniju, i SAD budu prisutne u regionu.

Sanader je rekao da se na sastanku nije razgovaralo o spornom sporazumu o neizručivanju američkih gradjana Medjunarodnom krivičnom sudu, dodajući da je Hrvatska spremna za nastavak pregovora sa Vašingtonom o toj temi.

Sanader je negirao da je traženo angažovanja hrvatskih vojnika u Iraku, rekavši da će Hrvatska tamo zadržati samo savetodavnu ulogu (obuku iračkih policajaca u u Jordanu).

Za razliku od Hrvatske, koja učestvuje samo u misiji NATO u Avganistanu gde ima 65 pripadnika, Albanija i Makedonija ima svoje vojnike i u Iraku. U Iraku je rasporedjen 71 albanski vojnik, a u Avganistanu 30. Makedonija u obe zemlje ima oko 100 vojnika.

Američko-jadranska povelja je asocijacija tri zemlje koje imaju nameru ući u NATO, a koju su 2003. inicirale SAD.

(Tanjug)