Hrvatski predsednik Stjepan Mesić izjavio je u sredu da se ne slaže sa kvalifikacijom Haškog tužilaštva, prema kojoj su zločini počinjeni u vojnoj akciji "Oluja" rezultat "zajedničkog zločinačkog poduhvata" tadašnjeg hrvatskog političkog i vojnog vrha.
Hrvatski predsednik Stjepan Mesić izjavio je u sredu da se ne slaže sa kvalifikacijom Haškog tužilaštva, prema kojoj su zločini počinjeni u vojnoj akciji "Oluja" rezultat "zajedničkog zločinačkog poduhvata" tadašnjeg hrvatskog političkog i vojnog vrha."Ne slažem se da je bilo zločinačkog poduhvata, jer sam i ja pripadao vrhu hrvatske vlasti do 1994. godine. Prema tome, da je to bio zločinački poduhvat, onda bih ja o njemu nešto morao da znam", rekao je Mesić novinarima.
On je dodao da mu nije poznato na osnovu čega je sastavljena haška optužnica u slučaju generala Anta Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka.
"Mislim da će sud reći svoje, da će morati uzeti sve u obzir, za i protiv, i da se ne može iz jednog sastanka koji može biti održan u jednoj posebnoj atmosferi izvlačiti dalekosežne zaključke", rekao je Mesić.
Komentarišući informaciju da Haško tužilaštvo optužnicu protiv Gotovine, Čermaka i Markača zasniva na transkriptima dobijenim iz kancelarije hrvatskog predsednika, Mesić je kazao da mu nije poznato na osnovu čega je optužnica sastavljena.
"Ustavni zakon o saradnji s Haškim tribunalom mene obavezuje da učestvujem u pomoći da se utvrde činjenice. Da li je neko kriv ili ne, to treba da utvrdi sud, a ne Stipe Mesić", kazao je hrvatski predsednik.
Tužilaštvo Haškog suda je u utorak iznelo pregled dokaznog materijala u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač", prema kojem će svoju optužbu o zajedničkom zločinačkom poduhvatu u vojnoj akciji "Oluja" 1995. godine, za koju se spomenuti generali terete, zasnivati na transkriptima dobijenim iz kancelarije hrvatskog predsednika.
Prema Haškom tužilaštvu, zločini nad srpskim stanovništvom pre, za vreme i posle operacije "Oluja", počinjeni u periodu od jula do septembra 1995, izvršeni su smišljeno, u sklopu zločinačkog poduhvata, čiji su učesnici tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tudjman, trojica optuženih generala i pokojni ministar obrane Gojko Šušak, kao i generali Janko Bobetko i Zvonimir Červenko i drugi.
Predsednik Tudjman, "verujući da medjunarodne političke okolnosti idu u prilog zauzimanju Krajine, zajedno sa drugim vojnim i političkim funkcionerima, dovršio je vojne planove za 'Oluju' na zajedničkom sastanku sa spomenutim funkcionerima, na otoku Brioni 31. jula 1995", piše haško tužilaštvo.
Prema transkriptima sa tog sastanka, koji je Tužilaštvu dostavljen iz kancelarije predsednika Mesića, tvrdi se da je jedan od ciljeva akcije "Oluja" bilo "osigurati bekstvo Srba", odnosno sprovodjenje etničkog čišćenja srpskog stanovništva sa područja koja je obuhvatala akcija.
Kako bi poduprlo svoje teze, Tužilaštvo je u predstavljenom dokaznom materijalu u nekoliko navrata citiralo transkript sastanka na Brionima.
Deo javnosti, kao i udruženja hrvatskih ratnih veterana i desno orijentisanih političkih stranaka, svojevremeno su predsednika Mesića, nakon što je na zahtev Haškog tužilaštva predao transkripte sa brionskog sastanka, optuživala za izdaju Hrvatske i Domovinskog rata.
(Beta)
