KOMŠIJE MENJAJU ISTORIJU: Tesla, Ruđer Bošković, Andrić "HRVATSKI VELIKANI"

Hrvatske dnevne novine “Večernji list” pokrenule su multimedijlani projekat pod nazivom “Hrvati koji su menjali svet”. Ništa sporno, sem što su se na listi istaknutih osoba našli i neki Srbi.

MONDO / Marko Čavić

Reč je, kako navode u tiražnom, zagrebačkom listu, o projektu kojim se žele odužiti “hrvatskim velikanima”, onako kako su oni zaslužili, promovisanjem njihovih imena i njihovih dostignuća.

Pored tekstova koji objavljuje pomenuti list, najavljena su i predavanja u svim hrvatskim školama, kao i televizijski program na istu temu.

Dvanaest “Hrvata koji su mijenjali svijet” po “Večernjem listu su: Ruđer Bošković, Faust Vrančić, Sveti Jeronim, Nikola Tesla, Andrija Štampar, Ivana Brlić-Mažuranić, Andrija Mohorovičić, Ivo Andrić, Julije Klović, Marko Marulić, Ivan Meštrović i Marko Polo.

Ostaje nejasno kako je Ruđer Bošković dubrovački filozof, astronom, matematičar, fizičar, pesnik i diplomata srpskog porekla, inače uvršten među “100 najaznamenitijih Srba svih vrmena”, dospeo na ovaj spisak.

Svojatanje globalno poznatog Nikole Tesle, može se nazvati već standardnom praksom naših suseda, koji uredno ističu mesto njegovog rođenja, ali ne i njegovu nacionalost i to da je dete iz pravoslavne svešteničke porodice.

Ivo Andrić se direktno i nedvosmisleno izjašnjavao kao Srbin i srpski pisac.


U svom pismu komesaru Srpske književne zadruge iz 1942. godine ističe da je srpski pisac, dok u svojim ličnim dokumentima, ličnoj karti (1951), vojnoj knjižici (1951), partijskoj knjižici (1954), izvodima iz matične knjige rođenih i venčanih, u rubrici "narodnost", Ivo unosi "srpska".

Andrić se sa druge strane, dva puta eksplicitno distancirao od hrvatstva: 1933. odbijanjem da njegove pesme uđu u Antologiju hrvatske lirike , a zatim 1954. odbija da se u njegovoj biografiji u Jugoslovenskoj enciklopediji pomene da je hrvatskog porekla.

Ništa manje bizarno je i "svojatanje" Marka Pola i svetog Jeronima.

Izgleda da je komšijama model kićenja tuđim perjem i svojatanja tuđe istorije nešto blisko.