Da li će to Srbi ostati zabeleženi samo kao akteri u hrvatskim knjigama, ili se slična sudbina sprema i sami Hrvatima, govorio je portal hrvatskog nedeljnika na srpskom "Novosti" Filip Škiljan, naučni saradnik hrvatskog Instituta za migracije i narodnosti.
U izdanju Srpskog narodnog veća (SNV), Županijskih manjinskih veća, SKD Prosveta i Zajedničkog veća opština, unazad nekoliko meseci pojavile su se knjige vezane uz prošlost Srba Imotske krajine, Koprivničko-križevačke županije i sela Ostrova kod Vukovara.
Govoreći o značaju knjiga o prošlosti Srba na određenim područjima, Škiljan koji je autor niza knjiga ostvarenih u saradnji sa SNV-om i županijskim većima, kaže oni kroz ta izdanja saznaju podatke o svojoj prošlosti i doprinosu koji su davali kroz istoriju.
Definitivno bi, ističe, trebalo pisati više takvih knjiga, upravo zato da Srbi i pripadnici drugih manjina, ali i većinskog naroda, više saznaju o istorijskom značenju Srba u Hrvatskoj.
Škiljan navodi da te knjige svakako pomažu mlađim generacijama u očuvanju identiteta jer kad ih pročitaju, ponosni su što su potomci ljudi koji su s hrvatskim stanovništvom gradili istoriju različitih područja.
Ali, koliko će odnsno i da li će, tih sledećih generacija biti, Prema rečima Škiljina, od poslednjeg rata mnogo je manji broj stanovnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, što se vidi već u popisu stanovništva iz 2001. godine. A sledeći, koji dolazi dogodine, biće katastrofalan.
Značajan broj Srba nakon 'Oluje' izbegao je iz Hrvatske u Srbiju, BiH, ali i u istočnu Slavoniju, kaže Škiljin i dodaje da se malo ljudi vratilo, a mnogobrojna sela su ostala pusta, što je posebno izraženo u zapadnoj Slavoniji.
U požeškom i pakračkom kraju i oko Voćina, ističe, u neka se sela niko nije vratio ili su oni koji se vratili pomrli ili su se odselili, a kako nema perspektive da se ljudi vrate, ta se sela neće obnoviti.
Na pitanje koliko je rašireno prikrivanje nacionalne pripadnosti Srba od njih samih, Škiljin u izjavi za nedeljnik kaže da je etnomimikrija prisutna kod Srba tamo gde nisu u većini.
"Ne izjašnjavaju se kao Srbi, ne osećaju se ugodno, smatraju da će ih okolina loše gledati, a to je često u velikim gradovima. Deca iz nacionalno mešovitih brakova u najvećem broju slučajeva će biti pripadnici većinskog naroda, dok u malim sredinama, gde su Srbi u većini, staračko stanovništvo odumire i ne postoji mogućnost demografske obnove, što se vidi na Kordunu, u Baniji, Lici i zapadnoj Slavoniji", ukazuje Škiljin.
A na pitanje o tome šta će, po njemu, pokazati popis stanovništva 2021. godine, Škiljin kaže da će on pokazati ne samo demografsku katastrofu za srpsku zajednicu nego i za većinski narod.
"Prema podacima o županijama koje je Hrvatska privredna komora objavila 2019, samo u Sisačko-moslavačkoj županiji je broj stanovnika od 2011. do 2017. smanjen sa 172.439 na 152.546.
To je manje za 20.000 stanovnika ili jedan veći grad i poprilična je brojka za zemlju koja ima tek četiri miliona stanovnika.
Zbog odsustva povratka i odumiranja staračkog stanovništva 2011. je 150 nestalih sela, a u popisu naredne godine biće ih još više, naveo je on.
Prema njegovim rečima, masovna iseljavanja, mali priraštaj i veliki mortalitet uticaće na demografsku sliku na mnogim područjima.
(MONDO/Agencije)
Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.