• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

VEĆI MINIMALAC donosi SVIMA BOLJE, dokazali Nemci (ANKETA)

Izvor mondo.rs Izvor socialeurope.eu

Oko svakog povećanja minimalne zarade, i u svakoj zemlji, neizbežne su trzavice sindikata i poslodavaca. Nemci su sada dokazali da neoliberalno plašenje radnika s tim da će veće plate dovesti do više otkaza, nema mnogo osnova u stvarnom životu.

Nije prošlo mnogo od kao je u Srbiji Vlada morala da "preseče" natezanje predstavnika poslodavaca i radnika, i bez njihovog dogovora donese rešenje o novom iznosu (ne mnogo većem), minimalne zarade za 2020. godinu od 31.137 dinara ili 265€ (prosečno mesečno, neto).

Iako je to skoro pa tek polovina minimalne plate u Hrvatskoj, i tom prilikom slušali smo poznatu srpsku priču kako je taj iznos preteran, kako poslodavci ne mogu to da plate (troška u bruto iznosu je 40.666 dinara a ukupan trošak za poslodavca 47.437 dinara), i kako će morati da otpuštaju tako "mnogo" plaćene radnike.

Možda će vas zanimati

Da je takva "neoliberalna" priča o preplaćenm radnicima koji bi trebalo da budu zadovoljni s onim što "gazda može (hoće) da plati" jer "i platu određuje tržište" (prevedeno "ako ti nećeš ima ko hoće") univerzalna pokazuje i Nemačke, zemlje u kojoj je inače visoka svet o socijalnoj pravdi.

Zanimljivo je da Nemačka, koja je na kapitalističkom Zapadu "prokažena" kao socijalna država (blagostanja) uvela minimalac tek 2015. godine. I tada je taj potez pratila katastrofična prognoza, čak i pojedinih ekonomskih stručnjaka, da će to dovesti do ogromnog gubitka radnih mesta.

Danas, pet godina kasnije, vidi se da se to nije desilo, a da su se kao dobar efekt povećanja plata na privredu u celini pokazao i kroz povećanu potrošnju, piše Socialeurope.eu.

U deceniji koja je sledila posle svetske finansijske (započete 2007/08), zaposlenost je u Nemačkoj rasla iz godine u godinu. Rast je potom usledio i kod plata, čak i kod onih radnika koji nisu pokriveni kolektivnih ugovorima koje izdejstvuju moćni nemački sindikati.

RADNICI RADILI 100% BOLJE

Prema računici stvarnog gubitka radnih mesta, radilo se o 27.000 poslova, ali je sve to uveliko nadmašilo povećane produktivnosti, odnosno dodate vrednosti onih koji su već radili ili se zaposlili. U celoj privredi produktivnost (povećana dodata vrednost radnika) je porasla za sa 9 na 11,6 poena a u sektorima maloprodaje i hotelijerstva i restorana čak 100 odsto.

Rast plata je, pak, uslovio i pojavu minimalne plate, odnosno satnice od 8,5€ 2015. godine, koja je zaštitila radnike sa niskim kvalifikacijama i zaposlene u i dalje siromašnijoj istočnoj Nemačkoj.

Već na najavu takvog poteza digla se dreka pa je, na primer, Nemački savet ekonomskih stručnjaka izdao hitno upozorenje na loše efekte koji će uslediti a na takvom talau jahale su i dve ekipe uglednik akademskih ekonomista Andreas Knabe, Roni Šeb i Marsle Tum, kao iu tim Klasua Cimermana sa Instituta za budućnost rada (IZA). Knabe, Šeb i Tum su "izračunali" da je "ugroženo" 425.000 do 910.000 radnih mesta, a ekipa iz IZA je izbrojala 570.000 ljudi koji će ostati bez posla zbog "visokih" minimalaca, i to za tada pretpostavljenih 7,50€.

Kako su tako renomirani nemački ekonomisti mogli da toliko pogreše? U jedno skorašnjem članku Oliver Brutel, Arni Bauman i Matias Dojč iz Nemačke komisije za minimalnu cenu rada, istakli su da su "upozorenja" bila bazirana na neoklasičnom ekonomskom modelu tržišta rada, gde se računa sa savršenom konkurencijom (da nezadovoljnog radnika odmah možete da zamenite odgovarajućim) i (kontroverznom) pretpostavkom da je zaposlenost elastična prema platama (da su u obrnutoj srazmeri).

Druge teorijske mogućnosti nisu ni razmatrane, iako se navedene pretpostavke bile u koliziji sa emirijskim podacima iz raznih istraživanja po svetu, a sam uticaj većih plata na potražnju i potrošnju je zanemarivan.

Prema podacima Brutela, Baumana i Dojča, upravo kompanije koje su najviše trpele "udar" uvođena minimalne plate su već u pre tri godine primene veće prihode.

"Očekivani" veliki pad zaposlenosti zbog "većih troškova rada" je izostao, i sada su apetiti porasli pa se pritiska da minimalac bude 12€ po satu. U Srbiji je povećana satnica - 1,5€.

Setite se ovoga kada kod nas sledeći put čujete priču o "katancu u bravu" jer će kasirkama u supermarketeima, čistačicama ili radnicima u obezbeđenju morati da se daju veće (pristojne) plate.

Anketa

Da li srpski minimalac treba da bude veći?

  • Naravno, da bude bar 350€

    87.34% (69)

  • Ma to nema veze, ionako mnogi ni sadašnji minimalac ne isplaćuju

    11.39% (9)

  • Ne, ljudi će onda dobijati otkaze

    1.27% (1)

Da li srpski minimalac treba da bude veći?

Rezultati

PROČITAJTE I OVO

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Predrag

U Hrvatskoj je minimalac nešto veći od našeg duplog, i svi beže da rade na zapad. U Nemačkoj minimalna cena radnog sata 7,5€ a traže 12€, a kod nas tek sa povećanjem će biti 1,5€. I onda izađe ministar i ubeđuje te kako se kod nas odlično živi 😂😂😂

07

@Predrag U Nemačkoj je minimalac 9.35, i u odnosu na prošlu godinu je povećan samo 16 centi (bio je 9.19). Tih 12 evra mozda budu za 15 godina.

special image